Izgorjeli ste, a kumulativni stres otežava odlučivanje čak i toga šta ćete jesti za večeru, a kamoli smišljanje inovativnih ideja. Ali ljudi i dalje očekuju od vas da imate kreativna rješenja uprkos trenutnom mentalnom stanju. Šta raditi?
Ako se nađete u ovoj situaciji, ne mogu vam pružiti nikakve garancije da će vam epifanije doći. Ali mogu ponuditi ideje na osnovu svog iskustva kao trenera upravljanja vremenom i na bazi nauke o tome kako funkcionišu naši mozgovi, što vam može pružiti najbolje moguće šanse za iznošenje nekih novih pristojnih misli.
Za početak morate prestati pokušavati da se „natjerate“ da smislite nešto kreativno. Ako se već borite sa stresom, prijetnja sebi može dodatno pokrenuti način borbe ili bijega. To uzrokuje da radite iz iskonskog, najmanje kreativnog dijela vašeg mozga. Zato, umjesto da sebi kažete: „Moram biti kreativan“ ili „Ovo se mora dogoditi sada“, bolje je reći nešto poput „Idem vidjeti šta će se dogoditi“, „Idem istražiti ovo mogućnost“, ili „Poigrat ću se s nekim idejama.“
Želite kreirati osjećaj psihološke sigurnosti kako ne biste iscrpljivali pritisak na performanse.
Nakon što kreirate psihološku sigurnost, eksperimentišite s aktivnostima koje mogu pokrenuti stanje „difuznog razmišljanja“. Ova vrsta razmišljanja je način na koji vaš mozak djeluje labavije, nastojeći uspostaviti veze između različitih dijelova vašeg mozga naspram rada u uspostavljenim neuropatima praćenim u stanju „fokusiranog razmišljanja“. Aktivnosti poput hodanja, drijemanja, jedenja ili drugih vrsta pauza prirodno vas dovode u difuzno stanje i otvaraju vaš um novim mogućnostima.
Da biste maksimizirali blagodati ovih međuvremena, izbjegavajte višestruke zadatke i prepustite se svom umu da istražuje određenu ideju. Na primjer; mogli biste nahraniti svoj mozak sljedećim vrstama upita: Šta bi moglo biti uključeno u uspješno postizanje ove promocije? Ili šta bi se moglo dogoditi ako svojim kupcima pristupimo na drugačiji način? Otvorenost uma i neosuđivanje prema kvaliteti ili količini vaših misli daje prostor za kreativnost.
Konkretno, smatram da sam najkreativnija kada sebi ne samo dajem prostor sa računara već se i postavljam na „sretno mjesto“. U toplijim mjesecima to je negdje vani, po mogućnosti uz jezero. U hladnijim mjesecima to je vjerovatno kafić s kaminom. Prekrasno, mirno okruženje podiže mi raspoloženje i kreativni mentalni kapacitet. Neki od mojih trenerskih klijenata pronašli su svoje sretne, kreativne prostore u historijskim bibliotekama, muzejima umjetnosti ili čak pregledavajući butike. Znajte koja vam okruženja prirodno pružaju zadovoljstvo i uronite u njih kako biste omogućili pozitivne misli.
Ako se i dalje osjećate zaglavljeno i jednostavno ne možete smisliti nešto novo, tada biste možda htjeli dati svom mozgu više materijala za rad. Ovo bi moglo izgledati kao čitanje teme, izlet na mjesto gdje možete vidjeti kreativna rješenja drugih ljudi za sličan problem ili razgovor sa stručnjacima. Ponekad, vidjevši šta su drugi ljudi učinili, možete smisliti nove načine kako pristupiti vlastitoj situaciji.
A onda da biste još više povećali svoju priliku za trenutke otkrića, sarađujte s drugima. Izmjena između solo razmišljanja i vremena u grupama pokazuje se kao najučinkovitiji način za razvijanje najkreativnijih misli. Organizirajte brainstorming sa kolegama, okupite se na kafi s prijateljem ili riješite probleme sa savjetnikom. Dva ili više mozga mogu raditi bolje od jednog. Proces razgovora kroz ideje može potaknuti nove misli i izazvati vaše razmišljanje.
Napokon, dajte sebi vremena. Kada vaš mozak radi punim kapacitetom, možda ćete imati mogućnost smišljanja kreativnih misli u hodu. Ali kad imate manje od 100%, imat ćete puno veće šanse za uspjeh dajući svom mozgu vremena da se na nekoliko dana bavi idejama.
Kada se vaš um osjeća prazan i sve što želite učiniti je isključiti se, teže je, ali ne i nemoguće doživjeti svoj proboj. Stavljanjem sebe u pravo mentalno stanje i okruženje možete pronaći svoju kreativnost.
Članak „How to Be Creative When You're Feeling Stressed“ autorice Elizabeth Grace Saunders preveden je sa Harvard Business Review.
