Kriza izazvana virusom Covid-19 i njene komponente – uključujući recesiju, otpuštanja i neujednačenu ekonomsku bol – kao i nedavne proteste zbog policijske brutalnosti i zahtjeve za rasnom pravdom, pred mnoge od nas su postavili izazove sa kojima se prije nismo susretali. Visoki ulozi i nepoznata priroda ovih situacija doveli su do toga da se mnogi ljudi plaše pogrešnih koraka. Mi ljudi nismo bezgrešni, ali možemo naučiti iskoristiti svoj potencijal kako bismo greške sveli na minimum i fokusirali se na donošenje kvalitetnih odluka. Savjeti u nastavku teksta mogu vam mnogo pomoći u tome!
Nemojte da se stidite svog straha i nemojte dozvoliti da on ovlada vama
Naša kultura veliča neustrašivost. Tradicionalna slika lidera je ona koja ga predstavlja pametnim, izdržljivim i neustrašivim. Ali strah, kao i svaka druga emocija ima veliki uticaj na nas. Vaša zabrinutost zbog pravljenja grešaka postoji da vas podsjeti na izazovne situacije u kojim se stalno pronalazimo. Oprez je odlika kvalitetnog lidera. To je posebno izraženo u ovakvim vremenima. Zato nemojte dozvoliti da razmišljate na način: „Ne bih se trebao toliko plašiti.“
Nemojte da se sramite straha ili da vas plaši pravljenja grešaka i nemojte da se taj strah oslikava na način da ste neodlučni, da niste odvažni ili da ste lider bez vizije. Ako imate prirodnu tendenciju da mislite na prevenciju, radite na njoj da bude kvalitetna i vizionarska! (Ako se borite da u to povjerujete, identificirajte lidere koji su upravo to učinili smišljajući kako spriječiti katastrofe.)
Koristite vještine emocionalne agilnosti.
Strah od grešaka može ljude paralizirati. Vještine emocionalne agilnosti način su borbe protiv toga. Ovaj postupak počinje kada postanete svijesni vaših misli i osjećaja, kao što je: „Osjećam se tjeskobno jer neću moći kontrolisati svoje kupce dovoljno da bih zaštitio svoje osoblje.“ Iznošenje vaših strahova naglas pomaže u širenju istih. To je poput paljenja svjetla u mračnoj sobi. Slijedi prihvaćanje stvarnosti. Na primjer: „Razumijem da se ljudi neće uvijek ponašati idealno.“ Navedi svaku istinu koju trebaš prihvatiti. Zatim dolazi djelovanje prema vašim vrijednostima. Recimo da je jedna od vaših najbolji vrijednosti savjesnost. Kako se ta vrijednost može primijeniti u ovoj situaciji? Na primjer: to bi moglo uključivati osiguravanje da svi vaši zaposlenici imaju maske koje ih adekvatno štite ili da ne osjećaju bilo kakvu neugodnost prilikom izlaganja svojih stavova. Prepoznajte svojih pet najvažnijih vrijednosti vezanih za donošenje odluka u krizi. Zatim se zapitajte koliko je svaka od njih relevantna za važne izbore s kojima se suočavate.
Ponovite ovaj postupak za svaki svoj strah. Pomoći će vam boriti se s činjenicom da ponekad moramo djelovati iako nam najbolji način djelovanja nije jasan i izbjeći uobičajenu zamku tjeskobe kojom ljudi sebi pokušavaju smanjiti nesigurnost.
Fokusirajte se se na svoje procese.
Briga vam može pomoći da donesete bolje i efikasnije odluke. Većina ljudi se ne ponaša tako. Kada se brinete, to bi trebalo biti usmjereno na rješenja, a ne da se fokusirate na prijetnje koje su uzrok te brige. Usmjerite svoju brigu prema ponašanjima koja će realno smanjiti šanse za neuspjeh.
Možemo kontrolisati sisteme, a ne ishode. Koji su vaši sistemi i procesi za izbjegavanje grešaka? Usmjerite svoje brige na odgovaranje na pitanja ovog tipa: Jesu li podaci na koje se oslanjate pouzdani? Koja ograničenja imate? Kako vam ti sistemi pomažu da imate vlastito mišljenje da ne podliježete mišljenju grupe? Koje procedure imate na raspolaganju koje vam mogu pomoći da se maknete s mrtve tačke? Kako osiguravate da od nedovoljno zastupljenih zainteresovanih strana čujete vrijedne perspektive? Koji su vaši postupci za brzo upozorenje na problem i njegovo ispravljanje ako odluka ima neočekivane posljedice?
Razmišljajte na globalnoj razini.
Kad se plašimo pogriješiti, to sužava naše razmišljanje do određenog scenarija. Zamislite da vani šetate noću. Zabrinuti ste zbog spoticanja, pa stalno gledate dolje u svoje noge. Sljedeća stvar koju znate je da ste se udarili o stup sa lampom. Ili zamislite osobu koja se plaši letenja. A automobilom se vozi svuda, iako je drumski saobraćaj objektivno opasniji. Kada razmišljate otvorenog uma, to vam može pomoći da uvidite svoje najveće strahove u širem kontekstu svih ostalih prijetnji. Ovo vam može pomoći da dobijete bolju perspektivu onoga čega se najviše bojite.
Možda vam se čini nelogično da biste svoj strah od pravljenja greške mogli smanjiti razmišljanjem o drugim negativnim ishodima. Ali ova strategija može vam pomoći da vas prebaci u način rješavanja problema i smanji mentalni pritisak koji određeni strah ima nad vama. Lider bi mogao biti toliko usredotočen na minimiziranje ili optimizaciju za jednu određenu ličnu stvar, ne shvaćajući da druge ljude najviše zanima nešto drugo. Saznajte koji su prioriteti drugih ljudi.
Prepoznajte vrijednost razonode.
Hvata nas strah. Otežava nam usmjeravanje pažnje. Orijentisan je na rad, tako da ne ignorišemo prijetnje. Neki ljudi reaguju na strah ekstremnom hiper budnošću. Oni žele biti na straži, na svom zapovjednom mjestu, u svakom trenutku. To se može manifestovati kao ponašanje poput ostajanja budnim cijelu noć na poslu.
Ta vrsta adrenalinskog ponašanja može imati kratkoročnu vrijednost, ali može biti i kratkovidna. Drugačiji pristup može biti korisniji za sadledavanje šire slike. Potrebno nam je slobodno vrijeme (i spavanje!) Da bismo se odmaknuli, integrirali niti svog razmišljanja, vidjeli mrtve tačke i razmišljali kreativno. Nađite malo šutnje i tišine. Iako je mnogo zloćudna, igra golfa možda je upravo ono o čemu trebate holistički razmišljati o teškim problemima.
Odvojite se od buke koja ometa racionalno rasuđivanje.
Kao što je spomenuto, kada se ljudi plaše mogu preći u neprekidni način praćenja. Možda ćete imati potrebu neprestano gledati šta rade svi ostali, uvijek biti na društvenim mrežama ili provjeravati podatke prečesto. To može dovesti do preopterećenja informacijama. Vaš um može postati toliko preplavljen da se počnete osjećati umorno ili isključeno. Prepoznajte ako to radite i ograničite pretjerano nadgledanje ili prekomjerno provjeravanje. Izbjegavajte panično, izbezumljeno ponašanje.
Sam od sebe, strah od grešaka vas neće dovesti do toga da hoćete ili nećete donijeti dobre odluke. Ako se pretjerano brinete i na takav način se fokusirate samo na loše iskustvo to izaziva stres i nesigurnost, i tjera vas da činite ili kažete pogrešne stvari. Međutim, ako razumijete kako anksioznost djeluje na kognitivnom nivou, možete je koristiti za pravljenje pažljivih, ali hrabrih i dobro obrazloženih izbora.
Članak „How to Overcome Your Fear of Making Mistakes” autorice Alice Boyes je preveden sa Harvard Business Review.