Izlaganje profesora Kasima Tatića s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu na temu umjetne inteligencije (AI) pružilo je dubok uvid u izazove i prilike koje ova tehnologija donosi. Njegovo predavanje obuhvatilo je kako pravilno koristiti AI za razvoj ljudskih potencijala, naglašavajući granice tehnologije i ključnu ulogu ljudske intuicije, empatije i kritičkog razmišljanja.
Razlika između ljudske i umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija briljira u analizi, prepoznavanju obrazaca i donošenju odluka na osnovu jasno definiranih zadataka. Međutim, AI ima značajna ograničenja kada je riječ o razumijevanju konteksta i prilagođavanju nepredvidivim situacijama. Kako je profesor Tatić istakao, AI nije sposobna prepoznati suptilne signale poput umora, razdraženosti ili emocionalnog stanja osobe, niti može intuitivno prilagoditi svoje ponašanje situaciji.
Za razliku od AI, ljudi imaju sposobnost da se prilagode u realnom vremenu, koristeći intuiciju i emocionalnu inteligenciju. Ove osobine omogućuju ljudima da donose odluke u kompleksnim situacijama, kao što su pregovori, hitne medicinske intervencije, obrazovanje ili krizne situacije.
Ključna uloga konteksta i postavljanja pitanja
Profesor Tatić je naglasio važnost postavljanja jasnih i preciznih pitanja kada koristimo AI. Na primjer, algoritmi mogu analizirati podatke i predložiti rješenja, ali samo ako su upute konkretne. Evo primjera dobre prakse:
- Dobar upit: “Izračunaj broj novih zaposlenih potrebnih na osnovu stope fluktuacije i budžeta.”
Loš upit: “Izračunaj koliko nam je još ljudi potrebno.”
Dodatno, edukacija mora uključiti razvoj vještina kod učenika da sami postavljaju pitanja i razumiju procese. Tatić je predložio koncept ‘pitanjologije’ – modela učenja koji potiče učenike da razbijaju složene zadatke na manje korake i jasno definiraju svoje ciljeve.
AI i razvoj emocionalne inteligencije
Jedan od najzanimljivijih aspekata izlaganja bio je kako AI može podržati razvoj emocionalne inteligencije. Na primjer, AI može predložiti niz pitanja koja podstiču empatiju u svakodnevnim situacijama, poput vožnje u saobraćaju:
- Da li je osoba u žurbi zbog hitnog slučaja?
- Da li prevozi nekoga u bolnicu?
Ovako usmjerena upotreba AI-a pomaže ljudima da razviju dublje razumijevanje i kontrolu nad emocionalnim reakcijama.
Petlja učenja: analiza i revizija ciljeva
Tatić je istakao važnost petlje učenja – procesa u kojem se ciljevi revidiraju kroz interakciju s AI. Ova metoda omogućava prilagođavanje na osnovu povratnih informacija i pomaže korisnicima da postignu bolje rezultate. Ključna pitanja u ovom procesu su:
- Koji problem želimo riješiti?
- Da li je cilj jasan i konkretan?
- Treba li zadatak razbiti na manje dijelove?
Ovaj pristup nije samo koristan za AI, već i za razvoj ljudskih sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Zaključak: AI kao alat za ljudski razvoj
Na kraju, profesor Tatić je podsjetio na važnost zadržavanja osjećaja svrhe i smisla u svijetu sve brže digitalizacije. AI je alat koji može unaprijediti naše kapacitete, ali ne može zamijeniti ono što nas čini ljudima – našu sposobnost empatije, intuicije i donošenja odluka u kompleksnim situacijama.
“Tehnologija je uvijek produžetak ljudskih sposobnosti, ali mi moramo ostati oni koji upravljaju, definišu ciljeve i koriste AI za osnaživanje svojih talenata i potencijala,” zaključio je Tatić.
Ovo izlaganje podsjetilo nas je da AI nije cilj sama po sebi, već sredstvo za postizanje veće efikasnosti i ljudskog napretka – uz očuvanje onih kvaliteta koji nas čine jedinstvenima.
