Mogli bismo pretpostaviti da ljudi kupuju proizvode zbog onoga što jesu, ali istina je da često kupujemo stvari zbog toga gdje se nalaze. Na primjer, artikli na policama trgovina koji se nalaze u visini očiju obično se kupuju više od artikala na manje vidljivim policama.
U knjizi bestseleru „Nudge“autori Richard Thaler i Cass Sunstein objašnjavaju različite načine na koje svakodnevne odluke oblikuje svijet oko nas. Efekat koji police smještene u visini očiju imaju na naše navike kupovine samo je jedan od primjera.
Evo još jednog primjera:
Police na krajevima prolaza predstavljaju rudnike zlata trgovcima na malo. Prema podacima koje je objavio New York Times, 45% prodaje Coca-Cole potiče upravo sa polica na kraju prolaza.
Evo zašto je ovo važno:
Nešto mora biti na polici u visini očiju. Nešto mora biti postavljeno na stalak na kraju prolaza. Nešto mora biti zadani izbor (default choice). Nešto mora biti opcija koja je najviše vidljiva i istaknuta. To se događa ne samo u trgovinama, već u gotovo svim područjima našeg života. Postoje zadani izbori u vašoj kancelariji i automobilu, kuhinji i dnevnoj sobi.
Moj argument je sljedeći:
Ako u svom životu pravite zadane izbore, umjesto da prihvatite ono što vam je servirano, onda će vam biti lakše živjeti bolji život.
Hajde da razgovaramo o tome kako to odmah učiniti.
Dizajnirajte za zadani izbor
Iako većina nas ima punu slobodu donošenja odluka i izbora u bilo kojem trenutku, često donosimo odluke na temelju okruženja u kojem se nalazimo.
Na primjer, da sam to želio, mogao sam piti pivo dok pišem ovaj članak. Međutim, trenutno sjedim za svojim stolom uz čašu vode pored sebe. Nema piva ni na vidiku. Iako mogu ustati, odšetati do svog automobila, odvesti se do trgovine i kupiti pivo, vjerovatno neću jer sam okružen jednostavnijim alternativama, naime, pitkom vodom. U ovom slučaju, gutljaj vode je zadana odluka, jednostavna odluka.
Uzmite u obzir kako su vaše zadane odluke oblikovane tokom vašeg personalnog i profesionalnog života.
Na primjer:
– Ako spavate s telefonom pored kreveta, vjerovatno će provjeravanje društvenih medija i e-pošte čim se probudite biti vaša zadana odluka.
– Ako uđete u svoju dnevnu sobu, a kauči i stolice su okrenuti ka televiziju, tada će gledanje televizije vjerojatno biti zadana odluka.
– Ako alkohol držite u svojoj kuhinji, vjerovatno je da će konzumiranje alkohola biti zadana odluka.
Naravno, zadane odluke mogu biti i pozitivne.
– Ako držite bučicu pokraj radnog stola na poslu, vjerovatno je da će nekoliko vježbi biti zadana odluka.
– Ako flašicu vode držite sa sobom tokom dana, onda će vjerovatno ispijanje vode umjesto gaziranih pića biti vaša zadana odluka.
– Ako konac za zube držite na vidiljivom mjestu (na primjer, uz četkicu za zube), vjerovatno je da će korištenje zubnog konca biti vaša zadana odluka.
Istraživači uticaj koji zadani izbori okoline mogu imati na naše donošenje odluka nazivaju još i arhitektura izbora. Važno je shvatiti da možete biti arhitekt vlastitih izbora. Možete dizajnirati svoje zadano okruženje.
Kako optimizirati zadane odluke
Evo nekoliko strategija koje su mi se učinile korisnim pri dzajniranju zadanih odluka u mom životu:
Jednostavnost. Teško je fokusirati se na jedan signal kada ste stalno okruženi bukom. Teže je jesti zdravo kada je vaša kuhinja ispunjena nezdravom hranom. Teže je fokusirati se na čitanje posta na blogu kada u pregledniku imate 10 otvorenih kartica. Teže je izvršiti svoj najvažniji zadatak kada upadnete u mit multitaskinga.
Vizuelni znakovi. U supermarketu, postavljanje predmeta na police u visini očiju čini ih vizuelnijim i vrlo vjerovatno da će se kao takvi bolje prodavati. Izvan supermarketa možete koristiti vizuelne znakove poput metode spajalice ili Seinfeld-ove strategije da biste stvorili okruženje koje vizuelno potiče vaše akcije u pravom smjeru.
Odustati vs. uključiti se. Postoji poznata studija o darovanju organa koja je otkrila kako su više evropskih zemalja povisile stope darovanja organa: od građana se traži da odustanu od donacije, a ne da se prijave za donaciju. Možete učiniti nešto slično u svom životu tako što ćete unaprijed budućem sebi stvoriti bolje navike. Na primjer, mogli biste zakazati čas joge za sljedeću sedmicu dok se danas osjećate motivirano. To će vam biti dovoljna motivacija kada se termin treninga približi, u suprotnom, morat ćete imati dobar razlog za odustajanje.
Dizajniranje zadanosti svodi se na vrlo jednostavnu premisu: oblikujte svoje okruženje tako da su dobra ponašanja lakša, a loša ponašanja teža.
Dizajnirano za vas vs. dizajnirano od strane vas
Zadani izbori nisu sami po sebi loši, ali cijeli svet nije bio osmišljen s obzirom na vaše ciljeve. U stvari, mnoge kompanije imaju ciljeve koji se direktno natječu s vašim (prehrambena kompanija možda želi da kupite njihovu vrećicu čipsa, a vi želite da smršate). Iz tog razloga, trebali biste biti oprezni pri prihvatanju svake zadanosti kao optimalnog izbora.
Našao sam više uspjeha živeći život koji sam dizajniram, a ne prihvatajući standarde koji su mi nametnuti. Ispitajte sve. Morate mijenjati, podešavati i preokretati svoje okruženje sve do onog trenutka kada ono bude odgovaralo vašim životnim ciljevima.
Da, svijet oko vas oblikuje vaše navike i izbore, ali trebate shvatiti nešto važno: neko je prvi morao oblikovati taj svijet. E sad, taj neko može biti Vi.
Ako želite više praktičnih ideja za eliminiranje loših navika i stvaranje dobrih navika, pročitajte knjigu Atomske navike[klikom na „Atomske navike“, koja će vam pokazati kako male promjene navika mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
Originalni tekst možete pročitati na linku.
