Kao što pokazuje nedavna recenzija, dobri slušaoci imaju tendenciju da rade bolje na poslu i prijavljuju viši nivo raspoloženja, kao i značajnije i ispunjenije odnose. Skloni smo im vjerovati više, a na njih se obično gleda kao na znatiželjne, empatične i emocionalno inteligentne.

U određenoj mjeri, moć slušanja se može objasniti činjenicom da je dobro slušanje rijetko. Živimo u svijetu u kojem su ljudi često nagrađeni za samopromociju, što su u centru pažnje i pričaju koliko god mogu, čak i kada nemaju šta da kažu. Činjenica da je racionalna odbrana introverzije Susan Cain nedvojbeno kontraintuitivna većini ljudi (posebno u super-izlaznoj američkoj kulturi) sugerira da još uvijek nismo u potpunosti uvjereni u vrline slušanja, iako većina ljudi rado preporučuje ovu aktivnost.

Dakle, kako možete postati bolji slušalac? Najjednostavnija formula ili recept koji se mogu slijediti je:

• Šuti
• Slušaj
• Ponovi

Međutim, ovo je lakše reći nego učiniti, i (ako još uvijek slušate) pretpostavljam da možda tražite nešto više. Decenije naučnih istraživanja sugerišu da ako želimo da postanemo bolji slušaoci, treba da razmislimo o radu na ova četiri ključna faktora koji omogućavaju visoko kvalitetno slušanje:

Fokus

Jednostavan razlog zašto se većina ljudi muči sa slušanjem, čak i kada za to imaju namjeru, je taj što ne uspijevaju pružiti svoju nepodijeljenu pažnju. Smetnje, stres, brige i multitasking ometaju kvalitetno slušanje, kao što svi znamo iz svakodnevnog iskustva. Suprotno popularnom mišljenju, zadaci koji zahtijevaju aktivnu pažnju ne mogu se obavljati istovremeno. Multitasking je pomalo poput intuicije, smisla za humor ili muzičkog ukusa: samo zato što mislimo da smo dobri u tome ne znači da jesmo. Možete nastaviti da obavljate više zadataka dok na zoomu pratite pretrpane radne sastanke, ali nemojmo to izjednačavati sa slušanjem. Ako zaista namjeravate da slušate, morate se fokusirati – tačka.

Empatija

Ogromna većina ljudi sposobna je pokazati osnovnu empatiju, sposobnost da stvari sagledaju iz perspektive druge osobe – ali mi to ne činimo uvijek. Izlazak iz naše čahure ega i ulaganje napora da se stavimo u tuđu kožu značajno će poboljšati naše vještine slušanja. Ovo je očigledno lakše kada nam je stalo do osobe, ali ljudi su sposobni da budu otvoreni i pažljivi prema drugima čak i kada nemaju osećanja prema njima. U stvari, ako zaista želimo stvoriti raznolikiji i inkluzivniji svijet, onda se ne možemo osloniti samo na našu empatiju (bilo da osjećamo nešto prema drugoj osobi), već moramo također pokazati racionalnu ljubaznost i suosjećanje.

Samokontrola

Impulzivni prekidi predstavljaju veliku prijetnju slušanju. Osim ako ne možete kontrolirati svoje emocije, bilo pozitivne ili negativne, uskočit ćete prerano, a da ne dozvolite ljudima da iznesu svoje mišljenje. Zbog toga je svjesnost dosljedan vijesnik boljeg slušanja. Čekanje da druga osoba završi, pa čak i brojanje dvije ili tri sekunde nakon što je utihnula, jednostavna je vježba za držanje osjećaja i misli pod kontrolom. Čak i ako osjećate da ste u pravu ili vam se ne sviđa ono što čujete, mnogo je veća vjerovatnoća da ćete pobijediti u raspravi ako sačekate da druga osoba završi, osim ako ne želite da vas sluša. A ako vam zaista nije stalo do toga šta druga osoba govori, onda nemojte trošiti energiju prekidajući ih.

Uključivanje

Čak i ako ste uspjeli ostvariti prve tri stvari, i dalje je važno da prenesete drugoj osobi da ste slušali. Drugim riječima, ono što želite je da steknete reputaciju dobrog slušatelja. Dakle, kada na kraju dođe vaš red, a vi ste ti koji treba da progovorite, pobrinite se da uključite perspektivu druge osobe, pozovite se na ono što je rekla i reagujete na njenu priču i argumente. Mnogi ljudi nauče da čekaju svoj red, samo da bi održali govor koji su ranije planirali, možda dok se uspješno pretvaraju da slušaju drugu osobu. Ukratko, uključite drugu osobu u svoju priču kako biste joj olakšali da saosjeća… i sasluša vas.

Na kraju, vrijedi zapamtiti da se slušanje ne razlikuje od bilo koje druge vještine. Neki ljudi imaju veći potencijal od drugih, ali na kraju svi moramo vježbati kako bismo postali bolji. Dobivanje povratnih informacija od drugih – ljudi koji nas posmatraju tokom poziva, sastanaka, diskusija – ključno je za poboljšanje, posebno ako su u stanju da nas prozovu kada ne slušamo, i ako se kada nam se kaže da smo loši slušaoci osjećamo dovoljno krivim da to želimo promijeniti. Ako je tako, to je barem znak da smo slušali.

Članak „How to become a better listener, according to science autora“ Tomas Chamorro-Premuzic-a preveden je sa portala fastcompany.