Karabegović: Bez modernizacije i automatizacije procesa nema konkurencije

Automatizacija i industrijska revolucija 4.0 nisu dovele do onoga čemu se čovječanstvo nadalo: da će strojevi raditi umjesto nas. Ipak tehnologija je ubrzala život, ubrzala je razvoj proizvoda, komunikaciju, postala je sveprisutna. Više nije dovoljno da joj se prilagođavamo na višegodišnjoj bazi, moramo se prilagođavati na mjesečnoj bazi ako želimo ostati aktuelni, i kao osobe i kao firme.

Industrija 4.0 revolucionira način na koji kompanije proizvode, poboljšavaju i distribuiraju svoje proizvode. Proizvođači integriraju nove tehnologije, uključujući Internet stvari (IoT), računarstvo u oblaku i analitiku, te AI i mašinsko učenje u svoje proizvodne pogone i kroz svoje poslovanje.

„Globalna konkurencija zahtijeva kontinuiranu modernizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa koju nije moguće ostvariti bez ključnih tehnologija Industrije 4.0

Na septembarskoj konferenciji PIT Krajina održanoj u Bihaću akademik Isak Karabegović govorio je o osnovama industrijske revolucije 4.0 i njihovoj implementaciji s osvrtom na kompanije u BiH.

„Procjenjuje se da se znanje u svijetu udvostruči za jednu do dvije godine što za posljedicu ima snažan rast međunarodne porodice patenata posebno u oblasti robotike“, istakao je akademik Karabegović.

Baznu tehnologiju industrijske revolucije 4.0 predstavljaju internet stvari (IoT).

IoT predstavlja međuumrežavanje fizičkih objekata s ugrađenom elektronikom, softverom, senzorima i konekcijom. Na taj način je uređajima omogućena razmjena podataka s aplikacijama, operaterom i/ili drugim povezanim uređajima. IoT omogućava da objekti budu locirani i kontrolirani na daljinu putem postojeće mrežne infrastrukture.

Oblak tehnologija Cloud također predstavlja jednu od baznih tehnologija industrijske revolucije 4.0.

Kao bitne tehnologije akademik Karabegović je naveo i velike setove podataka (Big Data), M2M, digialne blizance (Digital Twin), vještačku inteligenciju AI, Proširenu stvarnost AR, Robotika, Pametne senzore.

Industrija 4.0 u Bosni i Hercegovini

Navodimo neke od izazova  u implementaciji naprednih tehnologija u zemljama u razvoju:

• Siromaštvo: nemogućnost pristupa novim uslugama, tehnologijamai dobrima, posebno u slučaju ljudi iz ruralnih područja (ekonomske i društvene barijere – ne tehnološke);
• Nedostatak vještina – osnovne i standardne vještine u zemljama u razvoju za oko 10% – 20% niže u odnosu na stanje u razvijenim zemljama, mnoge tehnologije zahtijevaju vještine pismenosti i računanja, napredne tehnologije zahtijevaju digitalne vještine, sposobnost razumijevanja digitalnih medija, pronalaženje informacija, itd.

Digitalne razlike ukazuju na potrebu stabilne i brze internetske konekcije.

Istraživanje poznavanja temeljnih tehnologija industrije 4.0 i koncepta industrije 4.0 kod opće populacije i zaposlenih u Bosni i Hercegovini, te primjene tehnologija industrije 4.0 u preduzećima

Poznavanje temeljnih tehnologija

Preduzeća:

176 preduzeća, 56 mjesta

• Mikro (1-9 zaposlenih)           36   20,5
• Malo preduzeće (10–49 zap.) 43    24,4
• Srednje-veliko preduzeće           53   30,1
• Velika preduzeća (250+ zap.) 44    25,0

UKUPNO:         176   100%

Opća populacija:

719 ispitanika: Učenje o industriji 4.0

• 52,6% ispitanika učilo tokom školovanja o industriji 4.0, od čega 25% prijavljuje da je to bilo minimalno
• 46% ispitanika prijavljuje da ne zna šta je industrija 4.0

719 ispitanika: Spremnost organizacije/ preduzeća za industriju 4.0

• Menadžeri- 29,3%: nikakva i minimalna spremnost za industriju 4.0
• Zaposleni (ostali): 32,2%  – nikakva i minimalna spremnost za          industriju 4.0

„Globalna konkurencija zahtijeva kontinuiranu modernizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa koju nije moguće ostvariti bez ključnih tehnologija Industrije 4.0“, zaključuje akademik Karabegović.