U ponedjeljak je u Mostaru zvanično otvoren Connecto 2023, serijal B2B konferencija u organizaciji INTERA Tehnološkog parka uz podršku partnera, suorganizatora te Enterprise Europe Network-a.
Preveo: Vedad Hodžić / Priredila: Ajla Žujo Demirović
Učesnici su, između ostalog, imali priliku slušati predavanje Kingsleya Aikinsa, stručnjaka na području ekonomskih i političkih nauka.
Aikins je dugi niz godina poveznica između Irske i Australije. Osnivač je Lansdowne Club u Sidneyu, a svojevremeno je bio na čelu Australsko-irskog fonda prije negoli je prešao u Boston. U svojstvu CEO vodio je bostonski Worldwide Ireland Funds koji je kroz godine skupio više od 500 miliona dolara za razvoj irskog društva u matičnoj zemlji s naglaskom na društvene, školske i edukativne projekte. U Mostaru je govorio o dijaspori, njeziom značaju za Irsku te mogućnostima koje dijaspora donosi Bosni i Hercegovini.
Njegovu zanimljivu i nadahnutu ekspertizu te bogato iskustvo koje našem društvu može itekako biti od koristi donosimo u cijelosti.
„Tokom historije ukupno je deset miliona ljudi napustilo našu državu i to su loše vijesti. Dobre vijesti su da su ti ljudi izgradili carstvo, i to ne vojnom moći ili silom, nego samo zahvaljujući činjenici da su dospjeli na toliko mjesta širom svijeta.
Na primjer, nekadašnji predsjednici vlada Novog Zelanda i Australije, Velike Britanije i Kanade bili su Moldoon i Keating, Callaghan i Mulroney. Predsjednik SAD bio je Reagan. A, svi oni vuku svoje porijeklo iz istog korijena. Kako smo to postigli?
Kada sam studirao u Irskoj, izvozili smo samo pivo i keks. A, sada smo jedna od najvećih high-tech zemalja na svijetu. Ne nužno zbog irskog naroda, više zbog toga što smo pružili dobrodošlicu velikom broju kompanija iz različitih dijelova svijeta, pogotovo iz SAD-a. Kako smo od siromašne Irske stigli do nevjerovatnog bogatstva i uspjeha u relativno kratkom periodu, tokom možda 30 godina? Koji su to elementi utjecali na promjenu? Prvenstveno, mislim da je to obrazovanje i ogromne investicije u obrazovanje, na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou. Imamo više diplomanata po glavi stanovnika od bilo koje države u EU. Dakle, obrazovanje na prvom mjestu!
Potom bih izdvojio strane investicije (FDI – foreign directed investments). Iz temelja smo promijenili naš ekonomski pristup: od izoliranog otoka na ivici Evrope do jasne odluke: ‘Ne! Pozicionirat ćemo se kao lokacija kroz koju možete doći u Evropu i koristiti nas kao bazu, što ćemo podstaknuti našim zakonodavstvom, porezima ali i talentom koji njegujemo procesom obrazovanja.’ Počeli smo privlačiti velike svjetske kompanije.
Zadnji dio ove formule je dijaspora i razumijevanje da su oni, dosad smatrani izgubljenim akterima, zapravo nacionalno blago. Naravno, postoji razlika između države i nacije: država leži na karti, nacija je globalni pojam. Razumjeli smo da postoji nešto što možemo nazvati ‘globalnim irstvom’ pa smo koristili kulturu, umjetnost, film, književnost, muziku, sport. Postali smo sljedbenici ideje ‘soft power’.
Nježna sila odnosi se na sposobnost da dobijete ono što želite koristeći moć privlačnosti prije negoli prisilu. U Irskoj nismo imali planove da napadnemo neku zemlju, malo smo ostrvo i to se naprosto neće desiti. No, možemo napasti u nevojnom smislu, a i snažno smo vjerovali u ideju nježne sile.
Usto, stava smo i da ja informaciono doba prošlo, a da je nastupilo doba umreženosti. Prava mjera moći sada su veze i povezanost, a svijet je povezani klaster kreativnih ljudi.
Sada razmislite o ovoj statistici: 1990. bilo je 150 miliona ljudi koji su živjeli izvan države rođenja. Sada taj broj iznosi 280 miliona. Tehnologija i komunikacije su promijenile sve. U neka prijašnja vremena, kada emigrirate, odlazili ste zauvijek. Sada, zapravo, možete biti i tamo i tu. Možete živjeti nešto što nazivamo ‘život sa crticom’. Možete živjeti u Australiji, a biti vrlo uključeni u dešavanja u Hercegovini. Možete imati jednu vrstu dvojnog identiteta. Zapravo se ne morate ni vratiti da biste imali jaku povezanost sa zemljom svoga rođenja. Upravo se to dešava, tehnologija to čini vrlo mogućim. Znali smo reći: ‘Ako si rođen u južnoj Kaliforniji, to si ti.’ Geografija je diktirala tvoj identitet. Sada, međutim, kažemo da je geografija prošlost pa možete imati više od jednog identiteta. Možete biti potpuno predani južnoj Kaliforniji, ali također predani Mostaru ili Sarajevu ili gdje god želite da budete. To je uzbudljiva mogućnost s obzirom na današnje stanje komunikacija.
Shvatili smo da je naša dijaspora odigrala nevjerovatnu ulogu. Imaju znanje i stručnost, iskustvo i resurse, imaju lokalne kontakte u državi u kojoj žive kao i u rodnoj zemlji. Usto, imaju želju da u svoju rodnu zemlju ponesu procese, tehnike, vrijednosti, sisteme koji im dozvoljavaju da budu uspješni u državama u kojima žive. S druge strane, imaju dozu ‘ljepljivosti’, voljni su da tolerišu i trpe neke stvari koje drugi ljudi možda ne bi tolerisali i trpjeli, jer razumiju poteškoće i suptilnosti, razumiju načine na koje se stvari razlikuju.
Pretprošlu sedmicu sam proveo u Nigeriji i Zambiji. Nigerija je izvanredna zemlja, 30 miliona ljudi u Lagosu, 220 miliona u državi, masivna dijaspora širom svijeta, mnogo vrlo uspješnih ljudi. Tad sam rekao: ‘Znate, vi ste na jednom putu, na putovanju. I druge države su bile na tom putovanju.’ Pa sam naveo primjer Indije, nevjerovatan primjer dijaspore, 30 miliona Indijaca širom svijeta. Najuspješnija su etnička grupa u SAD-u. Vlasnici su nekih od najvećih kompanija, pogotovo tech kompanija u svijetu. Na čelu su stotina hiljada manjih kompanija. Politički su vrlo dobro povezani. Predsjednik vlade Velike Britanije je Indijac. Naš predsjednik vlade u Irskoj je Indijac. Ali prije 25-30 godina veza između Indije kao države i njene dijaspore je bila jako loša. Postojalo je nepovjerenje. Bilo je mnogo kukanja i žaljenja. I šta su uradili u Indiji? Proveli su dvije godine obilazeći svijet, slušajući svoju dijasporu. Dijaspora im je dala svoje mišljenje, uz neke vrlo mračne izraze. Indija je izradila izvještaj i poduzela mjere, krenula u akciju. Uveli su novi pasoš za državljane Indije izvan granica države. Pokrenuli su komisiju unutar odjela za vanjske poslove s fokusom na dijasporu. Pokrenuli su programe za mlade ljude, svakog januara se održava konferencija na koje dolaze Indijci izvršni direktori širom svijeta. Počeli su stvarati ideju globalnog ‘indijstva’, koju podržava njihova hrana, njihova filmska industrija, njihov sport, na primjer kriket. Indija se samo razvijala i razvijala i razvijala. Imaju odlične organizacije dijaspore širom svijeta, za doktore, advokate, naučnike, inženjere…“
Organizatori su obećali “nikad bolji, nikad veći i nikad posjećeniji CONNECTO 2023” i, premda događaj još traje, možemo reći da su više nego ispunili obećanje. Kako ova inicijativa iz godine u godinu privlači sve više pažnje i okuplja proaktivne i poduzetne ljude iz BiH, regije Zapadnog Balkana i cijelog svijeta, svakako da su timovi Bravaria agencije i Targer Engineering & Consulting kompanije kao zaljubljenici u industriju morali biti dio toga.
