Ekološki zahtjevi koji se pred industriju građevinske stolarije postavljaju, kao ustalom pred sve grane industrije, sve su veći.
Prije svega, tu se misli na emisije CO2 tokom proizvodnog ciklusa i na ugljični otisak tokom eksploatacije. Poznato je, naime, da su prozori, odnosno, staklene površine kritična mjesta gubitka topline.
Ovisno o korištenom materijalu, okviri prozora se mogu ponašati kao toplinski mostovi, stoga je vrlo važno odabrati materijal od kojeg su ti okviri izrađeni. Drvo se u ovom kontekstu ponaša kao materijal s najmanjom toplotnom vodljivošću dok aluminij ima najveći koeficijent provođenja topline.
Glede emisije stakleničkih plinova, proizvođači građevinske stolarije se suočavaju s dva izazova.
Emisije CO2 tokom proizvodnog procesa će direktno uticati na cijenu gotovih proizvoda zbog uvođenja poreza na emisije. Drugi izazov je emisija stakleničkih plinova tokom eksploatacionog ciklusa, što direktno utiče na odabir kupaca.
Budući da održivi dizajn postaje nužan, materijali za okvire prozora moraju imati višu razinu ekološke učinkovitosti da bi se smatrali održivima. Poređenjem tri različita okvira, izrađena od aluminija, polivinil klorida (PVC) i drva, a na osnovu modela prijenosa topline, utvrđeno je da je toplinska, kao i ekološka izvedba drvenog okvira prozora bolja od onih od aluminija i PVC-a. S druge strane, aluminijski okviri imali su veliki uticaj na okoliš i relativno nižu toplinsku učinkovitost.
Široko rasprostranjena popularnost i prihvaćanje sistema ocjenjivanja zelene gradnje svjedočanstvo je povećane energetske i ekološke svijesti. Potrošnja energije zgrada čini 40% ukupne potrošnje energije u razvijenom svijetu. Sistemi ocjenjivanja zelenih zgrada (npr, Leadership in Energy and Environmental Design—LEED) i zeleni kodeksi širom svijeta, kao što je Međunarodni kodeks zelene gradnje (IGCC), Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), uvode stroge zahtjeve za smanjenje potrošnje energije u zgradama. Prozori su obično odgovorni za veliki dio gubitka topline u zgradi. To je zato što kombinacija stakla i okvira u prozorima općenito ima viši stupanj prijenosa topline, tj. višu U vrijednost od ostalih komponenti zgrade.
Razvoj tehnologije doveo je do značajnog smanjenja gubitaka topline kroz prozore. Neki od primjera su ostakljenje, koje pomaže u smanjenju gubitka topline, a također doprinosi solarnom grijanju zgrade. Ostale tehnologije, kao što su lasersko ostakljenje, premazi niske emisionosti, elektrokromni materijali i termokromni materijali koji se koriste u prozorima, pokazali su tehnološki napredak i smanjili gubitke topline. Većina tehnoloških dostignuća, međutim, usredotočila se na prozorska stakla, previđajući okvire. Glavna komponenta prozora je okvir prozora, koji može pokriti 20%-30% površine prozora i ima negativan utjecaj na energetsku učinkovitost. Najčešći prozorski okviri koji se trenutno koriste su ili materijali s visokom vodljivošću kao što je aluminij za poslovne zgrade, ili materijali s niskom vodljivošću kao što su drvo i polivinilklorid. Postoje mišljenja da okviri izrađeni od materijala niske provodljivosti obično imaju nisku čvrstoću pa zahtijevaju široke profile okvira koji smanjuju ukupnu propusnost prozora. Iako ove pretpostavke nisu potvrđene, istina je da okvir prozora značajno utiče na energetsku učinkovitost zgrada.
S obzirom na to da je održivi dizajn nužan, važno je ne samo uzeti u obzir energetsku učinkovitost okvira prozora, već također uzeti u obzir druge pokazatelje učinkovitosti kako bi se dobila relevantna procjena.
Održivost nas tjera da razmotrimo pristupe, koji prije nisu bili sveobuhvatno obrađeni. Okvir prozora koji ima bolje performanse od drugih s energetskog stajališta, mogao bi imati značajno veći uticaj na životnu sredinu tokom svog životnog ciklusa – vađenje sirovina, obrada, proizvodnja, transport i ugradnja. To bi stoga bio loš izbor sa stajališta zaštite okoliša. Jedan od najvažnijih izbora s kojim se suočava svako ko ugrađuje ili mijenja prozore bit će materijali korišteni u okvirima.
Nadalje, aluminijski prozori imaju negativan uticaj na okoliš: neke studije pokazuju da je to 64% više nego u slučaju PVC prozora s dvostrukim ostakljenjem i više od 43% više nego u slučaju troslojnih PVC prozora. Navedene rezultate potvrđuju i neka druga istraživanja koja pokazuje da aluminijski okviri najviše opterećuju okoliš. Prema Asifu 62, uzrok ekoloških opasnosti povezanih s proizvodnjom aluminijskih prozora moglo bi biti ispuštanje opasnih zagađivača i velika potrošnja energije tijekom obrade aluminija.
Procjena životnog ciklusa (LCA) i energetska procjena proizvodnje i upotrebe prozora u stambenim zgradama
Vršena su istraživanja koja uspoređuju štetu okolišu povezanu s proizvodnjom prozora i njihovim naknadnim radom. Uticaj eksploatacije prozora na životnu sredinu ovisi o njihovim termoizolacijskim parametrima, a time i količini topline koja se mora proizvesti za zagrijavanje zgrade. Vrsta sistema grijanja i, prije svega, vrsta goriva koje se koristi za proizvodnju topline također nije bez značaja. Stoga je važno prikazati ekološki bilans kako proizvodnje tako i životnog vijeka prozora za različite varijante grijanja zgrade. Svrha istraživanja bila je ustvrditi: u kojoj mjeri proizvodnja prozora različite konstrukcije i različitih izolacijskih parametara utiče na okolinu, u kojoj se mjeri negativan uticaj na okolinu procesa proizvodnje s većom izolacijom kompenzira manjim uticajem na okoliš vezanim uz uštede goriva (plin, ugljen, loživo ulje) koje se koristi za stvaranje toplote tokom rada prozora. Za detaljnu analizu odabrana su tri tipa prozora: trostruka aluminijska konstrukcija, dvostruka PVC konstrukcija i trostruka PVC konstrukcija. Rezultati istraživanja pokazuju da se u veći negativni uticaj na okolinu u fazi proizvodnje u potpunosti nadoknađuje u fazi njihova vijeka trajanja, neovisno o vrsti goriva koja se koriste za grijanje zgrada. Istraživanje također pokazuje da bi PVC prozore s dvostrukim ostakljenjem trebalo postupno izbacivati iz proizvodnje zbog značajnog utocaja na okoliš povezanog s njihovim radom.
Studija koja uspoređuje ugljični otisak drva i aluminija, uobičajenog konstrukcijskog materijala, u kontekstu prozorskih okvira, pokazuje da je drvo proizvelo približno četiri puta manje ugljičnog otiska nego aluminij. Iako čvrstoća varira ovisno o odabranom drvu i tehnološkoj obradi.
. . .
Čitajte i Oznaka CE, uslov za izvoz u zemlje Evropske unije
