U potpuno digitaliziranom i automatiziranom svijetu uvijek je važno da se procesi oblikuju bez velikih rashoda.
Što je bolje, što je učinkovitije za poslovanje: Industrija 4.0 i Internet of Things, tj. digitalizacija ili je to pak umjetna inteligencija, automatizacija, robotizacija? Svaki stručnjak će vam reći da je ovo pitanje smisleno koliko i pitanje: Je li “piti” bolje nego što je “jesti”? Neučinkoviti, tj. loše organizirani i digitalizirani procesi, na kraju nisu ništa drugo doli loši digitalizirani procesi! Ono što je neučinkovito digitalizacijom ne postaje automatski učinkovito.
Pionirski razvoj u informacijskoj tehnologiji i povijesno niske pristojbe pospješuju digitalizaciju i automatizaciju. Kako pojašnjava Ivan Barjašić , izvršni direktor društva za poslovno savjetovanje Frontem Consulting, danas se mogu pokretati investicije koje se kod “normalne” razine pristojbi ne bi isplatile, što nadalje povećava brzinu korištenja novih tehničkih mogućnosti. “Ipak, transformacija u ‘novi svijet’ je proces koji se ne može završiti od danas do sutra. Ali u samom potpuno digitaliziranom i automatiziranom svijetu uvijek bi bilo važno da se procesi i strukture oblikuju bez velikih rashoda te time i učinkovito. To je tzv. ‘Lean’. Orijentacija na ‘Lean’ načelima nosivi je stup učinkovitosti. Izbjegavanje rastrošnosti u cjelokupnom procesu pružanja usluga i usredotočenje toka vrijednosti središnji su elementi onoga što nazivamo ‘Lean Production’ i ‘Lean Management'”, ističe Barjašić.
Dodaje da digitalizacijom nastaju sasvim novi poslovni modeli koji mijenjaju cijele branše i na tržištu mogu pomesti tradicionalne konkurente. To se naziva “disruption”. “Ovdje se tržišta munjevito revolucioniraju. Ništa više ne vrijedi što se razvijalo tijekom dugo vremena. Tvrtke ‘staroga tržišta’ propadaju ili se počinju snažno kolebati ako ne mogu postići cilj da se u vrlo kratkom vremenu prilagode novonastaloj situaciji. Amazon je trenutačno vjerojatno najpoznatiji i najuspješniji ‘disruptor’ širom svijeta. Hod ‘ruku pod ruku’ s digitalizacijom i ‘Lean’ dovodi tamo do visokoučinkovitih procesa koji su temelj uspjeha. Svaki vlasnik tvrtke ili vrhunski menadžer tvrtke trebao bi intenzivno analizirati može li njegovo tržište biti napadnuto od strane ‘disruptora’. Ako je to slučaj, brzo strateško postupanje važno je za preživljavanje”, naglašava Barjašić.
Kako sami ističu, Frontemovo “specijalno područje” su procesi i strukture koji određuju učinkovitost tvrtke. Njihova glavna kompetencija nalazi se u reorganizaciji tokova, od nabave preko proizvodnje do isporuke gotovog proizvoda kod kupca. “Na svakome mjestu u tvrtki važna je gospodarska učinkovitost odnosno racionalnost tekućih procesa. Uredan, precizan i marljiv rad zahtijeva njihovu standardizaciju. Jedino tako mogu se ustvrditi i otkloniti odstupanja u pogledu planiranih i ostvarenih vrijednosti i ciljeva. Osim toga, standardi su temelj za etabliranje učinkovitog i kontinuiranog procesa poboljšanja”, kaže Ivan Barjašić.
Koliko je održavanje učinkovito i koliko se potencijala u njemu nalazi? Pretjerano rečeno, održavanje je dugo vremena bilo troškovni čimbenik bez kojeg nažalost nije išlo. Takav stav se u posljednje vrijeme u potpunosti promijenio. O problematici važnosti održavanja za produktivnost, Frontem je nedavno napravio analizu u kojoj je obuhvatio 136 poduzeća s prostora čitave Europe. Kako ističe Barjašić, neki generalni zaključak analize je da što je veći omjer dugotrajne i ukupne imovine, to je održavanje značajnije za uspjeh poduzeća.
“Kvaliteta upravljanja održavanjem direktno ili indirektno utječe na značajan dio troškova proizvodnje. Cjelovito učinkovito održavanje jedan je od osnovnih principa ‘Lean’ upravljanja i zato je već desetljećima u vidokrugu. Međutim, dosad je u ‘Lean’ projektima rijetko bio u središtu pozornosti. Značajan potencijal produktivnosti već je dugo neiskorišten”, kaže Barjašić. Dodaje da je proizvodnja učinkovita samo kada strojevi pouzdano funkcioniraju. Svaki kvar prouzrokuje dodatne troškove – pri čemu je iznos troškova zbog zastoja u proizvodnji nekoliko puta veći od direktnih troškova održavanja.
Telefonska anketa
Utjecaj održavanja na proizvodnju je velik – međutim, kako industrijska poduzeća s visokim omjerom dugotrajne i ukupne imovine stoje po tom pitanju? U telefonskoj anketi provedenoj u 136 poduzeća s ukupnim prometom većim od 100 milijuna eura, Frontem je anketirao 317 direktora, članova upravnog odbora, upravitelja i voditelja održavanja. Rezultati pokazuju da 88 % ispitanika smatra da područje održavanja i upravljanja postrojenjima ima velik ili jako velik potencijal produktivnosti u njihovom poduzeću.
Njih 91% smatra da održavanje u okviru predviđanja za budućnost “Industrija 4.0” ima još veće značenje od onog koje već danas ima. U posljednjih pet godina, u 133 od 136 ispitana poduzeća provedene su odlučne mjere u obliku projekata sa svrhom povećanja učinkovitosti održavanja, od kojih je gotovo polovica njih imala eksternu podršku. U 120 od 136 ispitanih poduzeća iskazan je plan za poduzimanje kratkoročnih i srednjoročnih napora kako bi značajno poboljšali učinkovitost održavanja. Ostala poduzeća ponajprije su zadovoljna onime što su dosad postigli i teže kontinuiranom napretku.
Previsoki troškovi
Osim toga, Barjašić smatra da su direktni troškovi održavanja najčešće previsoki u odnosu s rezultatima koji se s njima povezuju – prije svega jer strategija održavanja i organizacija procesa nisu optimalne. “Puno se radi na rješavanju problema koji uopće ne bi nastali da se načelno drugačije radi”, sažeo je Barjašić. U Frontemu također zaključuju da iako većina poduzeća radi na prevenciji, u radnoj svakodnevici mjere su prečesto samo reaktivne.
“Posljedica toga je da su odgovarajući kapaciteti zauzeti i nedostaje ih kod planiranih, preventivnih mjera. Pri tome je često zanemarivan prelazak s neplaniranog, užurbanog reagiranja na planirano, sistematično reagiranje. Ovakvo stanje se svakako mora promijeniti u korist prevencije. Ništa nije skuplje od akcija uzrokovanih kvarom”, kaže Barjašić.
Originalan članak možete pročitati na linku.
