Govoriti o tržištu i promjenama, globalnim tokovima i njihovim lokalnim refleksijama, poslovanju i smjeni decenijskih percepcija o poslu, važnosti talentiranih i osposobljenih te njihovoj regrutaciji nemoguće je bez konsultiranja stručnjaka kompanije Kolektiv d.o.o. – MojPosao.ba i bogate baze znanja i podataka koju vrijedno prikupljaju već treću deceniju.
Kako smo još uvijek na početku godine, bilo je razumljivo i prikladno s Mersihom Mimom Mehić, generalnom direktoricom kompanije Kolektiv d.o.o. – MojPosao.ba, osvrnuti se na prethodnu.
Za portal PIT.ba govori upravo o proteklim, ali i pretpostavljenim tržišnim tokovima, kao i o značajnoj tradiciji i poslovanju kompanije na čijem je čelu.
. . .
Mersiha Mima Mehić, preduzetnica, izvršna direktorica s preko 20 godina iskustva, mentorica i govornica. Visokokvalificirana je u oblasti ljudskih resursa, s više od 15 godina dokazanog uspjeha u operativnoj i strateškoj implementaciji sistema upravljanja ljudskim resursima unutar Fortune 500 korporacija i vodećih međunarodnih i regionalnih kompanija.
Vestbee platforma prepoznala ju je kao jednu od vodećih žena iz VC i Startup ekosistema na Zapadnom Balkanu. Trenutno je generalna direktorica Kolektiv d.o.o. – MojPosao.ba, najveće agencije za posredovanje u zapošljavanju, koja posluje u okviru internacionalne grupacije Alma Career iz Finske.
Usto, članica je Career South menadžment tima za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju.
. . .
PIT: Kompanija Kolektiv / MojPosao.ba ušla je u treću deceniju poslovanja, iza sebe ima dugogodišnju tradiciju kampanje Najpoželjniji poslodavac, značajnu konferencijsku tradiciju DRIVE Leadership & Talent. Na isteku prethodne godine nagrađeni ste za najbolji tehničko/inženjerski projekt/proizvod u BiH: MojPosao.ba CRM Software u kategoriji HRM regrutacija u organizaciji BH Engineering Weeks.
U svome radu istrajavate na promjenama na tržištu rada.
Možemo li se osvrnuti i rekapitulirati prethodnih 20 godina kompanije, ali i tržišta? Kakva je poslovna zajednica Bosne i Hercegovina bila onda, a kakva je sad?
U protekle dvije decenije poslovna zajednica u BiH prolazila je kroz značajne promjene. Prije 20 godina, kad smo krenuli, malo ljudi u BiH se bavilo upravljanjem ljudskim potencijalima, a HR odjeli ili menadžeri bili su rijetkost. Tada je samo oko 10% populacije koristilo internet, a nezaposlenost je bila visoka s ograničenom ponudom poslova. Danas u BiH imamo razvijenu HR zajednicu, s rastućim brojem kompanija koje prepoznaju HR kao ključnu funkciju, a Kolektiv – MojPosao.ba tim je vodeća privatna agencija za posredovanje u zapošljavanju u BiH i broji 50 zaposlenika.
Jako smo ponosni na doprinos u promociji ove oblasti kroz inicijative poput Najpoželjnijeg Poslodavca i DRIVE konferencije. Kada smo 2009. godine održali prvu DRIVE konferenciju, poslovne konferencije su još uvijek bile raritet, pogotovo u domenu vođenja i upravljanja ljudskim resursima. Mi smo tada bili vođeni željom da našim klijentima i poslovnoj zajednici donesemo inspiraciju, svjetske trendove i razmjenu iskustava, ali i da doprinesemo podizanju svijesti o značaju ovih tema.
Prva i najznačajnija prednost je naš fokus na odnos s klijentima i korisnicima koji se temelji prije svega na povjerenju, ali i analitici trendova na tržištu koje posjedujemo zahvaljujući našem CRM sistemu. Ovaj CRM sistem je u potpunosti razvijen od strane domaćih inženjera
Imamo nekoliko ključnih konkurentskih prednosti koje su nam omogućile da se istaknemo i da opstanemo na tržištu BiH usprkos svim izazovima. Prva i najznačajnija od tih prednosti je naš fokus na odnos s klijentima i korisnicima koji se temelji prije svega na povjerenju, ali i analitici vezano za trendove na tržištu koje posjedujemo zahvaljujući našem CRM sistemu. Ovaj CRM sistem je u potpunosti razvijen od strane domaćih inženjera koji su zaposlenici Kolektiva i ove godine je osvojio najveće nacionalno priznanje za inženjerske proizvode i projekte „Made in BiH” – Najbolji tehnički inžinjerski proizvod / projekt, inovacija i tehnologija u 2023. godini.
Karolina Pranjić: Mnogo ulažemo u digitalizaciju, ali za nas će ljudi uvijek biti na prvom mjestu
PIT: Tokom prošle godine zabilježeno je usporavanje tržišta rada, svojevrsna stagnacija. Kako smo na samom početku 2024. godine, možemo li na osnovu podataka i prethodnih trendova predviđati tokove i ponuditi neke tržišno i društveno važne preporuke?
Prošla godina je svakako bila obilježena usporavanjem na velikom broju tržišta EU, s tim da bih rekla da se prije radi o normalizaciji tržišta nakon pandemije. Kada govorimo o tržištu BiH, broj poslova je 2023. godini pao za svega 1% u poređenju s prethodnom godinom. Praktično je dinamika potražnje radne snage u BiH ostala na istom nivou kao i prošle godine, iako je došlo do rasta potražnje za poslovima za 23%.
Mislim da je jako bitno istaknuti i zanimljiv trend – južna Evropa nadmašila je sjevernu po rastu. Uz brži oporavak privrednog rasta, zemlje južne Evrope također predvode Eurozonu u pogledu rasta zaposlenosti. Isti trend vidimo i u BiH, ali i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, i zapravo je čitava regija imala brži oporavak zahvaljujući oživljavanju sektora turizma koji sada ima mnogo veći udio u BDP-u u svim zemljama regije.
Jako je važno istaknuti i zanimljiv trend – Južna Evropa nadmašila je Sjevernu po rastu. Uz brži oporavak privrednog rasta, zemlje južne Evrope također predvode Eurozonu u pogledu rasta zaposlenosti
Prognoze MMF-a nagovještavaju da će BiH doživjeti značajan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2024. godini, premašujući rast zapadnih zemalja. Iako su ove prognoze optimistične, važno je uzeti u obzir da je BiH snažno povezana s drugim tržištima u Evropi. Nagli pad ekonomske aktivnosti, posebno u Njemačkoj, može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju BiH. Unatoč izazovima s kojima se suočava njemačka privreda, i dalje postoji nedostatak radne snage, procijenjen trenutno na gotovo milion ljudi.
PIT: Zanimljiv je pad potražnje za IT stručnjacima, dok su s druge strane u porastu poslovi u call centrima, poslovi u prodaji, transportu i logistici. Možemo li tumačiti ove podatke, šta nam govore? Čini se umjesnim postaviti pitanje: ako nam talenta, radinosti i šarma ne nedostaje, šta je potrebno da postanemo sinonim za poslovanje s dodatnom vrijednošću?
U 2023. godini svjedočili smo izuzetno dinamičnim i nepredvidivim promjenama na globalnom poslovnom planu, i zapravo je niz promjena doveo do globalnog talasa otpuštanja u IT sektoru. Otkazi i smanjena potražnja u IT sektoru su rezultat različitih ekonomskih izazova, inflacije, povećanja kamatnih stopa, prekomjernog zapošljavanja tijekom pandemije, pritiska investitora za profitabilnošću, te promjena u potražnji nakon pandemije.
S druge strane, pandemija je imala različite utjecaje na sektore poput prodaje, transporta i logistike. U prodaji se desio ogroman skok online trgovine što je rezultiralo potrebom za većim prodajnim timovima. S porastom online kupovine, sektor transporta i logistike doživio je povećanu potražnju za radnicima radi ispunjenja narudžbi i održavanja učinkovitosti lanca opskrbe. Usto, povećana potreba za komunikacijom s klijentima potaknula je rast poslova u call centrima koji svakako raste zadnjih nekoliko godina. U BiH je i u 2023. godini zabilježen najveći rast oglasa upravo u kategorijama transport, skladištenje i logistika (3%).
Prognoze MMF-a nagovještavaju da će BiH doživjeti značajan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2024. godini, premašujući rast zapadnih zemalja. Iako su ove prognoze optimistične, važno je uzeti u obzir da je BiH snažno povezana s drugim tržištima u Evropi
Zaključak je da se sve globalne promjene osjete i na tržištu BiH, a posebno bi podcrtala problem deficita radne snage, kako u BiH, tako i u Adria regiji. Za razliku od drugih zemalja u regiji, BiH nažalost trenutno nema infrastrukturu niti konkurentu prednost za privlačenje strane radne snage i ovo u velikoj mjeri stvara opterećenje za poslovanje kompanija.
PIT: Pandemije i drugi globalni tokovi pokrenuli su eru velikog otkaza koja se dijelom reflektirala i na BiH. Na koji način pojedinci preslaguju život u odnosu na posao, i obratno? Kako je ovo promijenilo naša decenijska poimanja o poslu i oblikovalo nova?
Mi zaista svjedočimo najvećim promjenama na tržištu rada od industrijske revolucije. Pandemija je normalizirala rad na daljinu i hibridni rad, fleksibilno radno vrijeme, i zapravo tako pokrenula niz pitanja vezanih za balans privatnog i poslovnog života. Zaposlenici i nakon pandemije žele zadržati ovakve i slične modele fleksibilnosti jer smatraju da im oni doprinose balansiranju poslovnog i privatnog života.
Veliki dio sadašnje radne populacije zauzimaju pripadnici generacije milenijalsa (1980-1996) i generacije Z (1997 -2012) koja zapravo tek sada u većoj mjeri stupa na tržite rada. Ono što je jako bitno razumjeti je da pripadnici ovih generacija, a posebno generacije Z, imaju potpuno drugačiju životnu filozofiju od tradicionalnih pogleda. Ranije generacije e (X, Baby boomers) su smatrale da je je potrebno naporno raditi da bi se bolje živjelo. Generacija Z na karijeru i posao gleda potpuno drugačije i svoj posao smatra nečim što ih definiše kao osobu, te više važnosti poklanjanju ugledu i društvenoj odgovornosti kompanije. Novac nije njihov glavni motivator, i nisu spremni raditi prekovremeno, te zahtijevaju puno fleksibilnosti oko toga kako, kada i odakle rade. Gledajući ovo kroz prizmu Maslovljeve piramide potreba, sada imamo generacije koje imaju jaču potrebu za pripadanjem i samoaktualizacijom, nego za sigurnošću.
drive 2023: “Pregovaračka moć sada je na strani poslotražilaca”
Kompanije se zbog svih ovih promjena suočavaju s dodatnim izazovom koji ne uključuje samo obuku i razvoj zaposlenika, nego i promjenu kompletnog poslovnog modela koji će osigurati poštovanje drugih vrijednosti, izvan fokusiranosti isključivo na profit. Menadžeri i lideri se već sada susreću s ogromnim problemom gdje imaju raznolika i dijametralno suprotna očekivanja radnika koja zahtijevaju prilagodbu i individualni pristup.
PIT: Kako se PIT-područje pozicionira na tržištu rada? Koga poslodavci iz proizvodnje i industrije najviše traže?
Analize tržišta rada koje MojPosao.ba radi već drugu deceniju su pokazale i zanimljiv trend gdje su se radnici u proizvodnji u 2023.godini našli na listi najtraženijih zanimanja na 6. mjestu, dok u proteklih nekoliko godina nismo imali takav trend. Također su jako traženi mašinski i drugi tehničari za rad na CNC i drugim mašinama, te majstor i pomoćni radnici u proizvodnji. Veliki izazov je i povećana potražnja za radnicima u proizvodnji u inostranstvu. U toku 2023. godine je blizu 10% od ukupno oglašenih pozicija u BiH imalo mjesto rada u inostranstvu, a najčešće su u pitanju kompanije koje zapošljavaju radnike u Hrvatskoj, Njemačkoj ili UAE.
Nekolicina proizvodnih kompanija je u proteklih nekoliko godina počela i značajnije raditi na promociji brenda poslodavca, što je zaista ključno za privlačenje i zadržavanje talentovane radne snage, pogotovo uzimajući u obzir da poslodavci iz proizvodnje i industrije zbog specifičnosti sektora imaju ograničenu mogućnost uvođenja fleksibilnih modela rada.
Važno je razumjeti životnu filozofiju, potpunu drugačiju od tradicionalnih pogleda. Ranije generacije e (X, Baby boomers) su smatrale da je je potrebno naporno raditi da bi se bolje živjelo. Generacija Z na karijeru i posao gleda potpuno drugačije i svoj posao smatra nečim što ih definiše kao osobu
PIT: Jedno od istraživanja provedenih na MIT-u i Harvardu pokazalo je da zaposlenici žele poslove koji im omogućavaju autonomiju, utjecaj i fleksibilnost. S druge strane, rezultati nekih drugih istraživanja sugeriraju da se većina zaposlenih ne osjeća dovoljno cijenjenima. Zanimljivo je razmisliti o različitim perspektivama: šta mislite, radi li se ovdje o realnom problemu ili o različitim percepijama radnih uloga, onoj poslodavca i drugoj zaposlenog?
Svakako je moguće da postoji realan jaz između očekivanja zaposlenika i stvarne percepcije poslodavaca o tome koliko se zaposleni osjećaju cijenjenima. S druge strane je moguće je da su poslodavci fokusirani na kvantitet, dok zaposlenici naglašavaju kvalitativne aspekte njihovog doprinosa. Ovakvoj situaciji svakako doprinose i promjene koje su došle aktiviranjem novih generacija na tržištu rada, i upravo i objašnjava dijametralno suprotna očekivanja. Rješavanje ovog jaza može uključivati različite mjere, poput unapređenja komunikacije, jasnijeg definiranja uloga i priznavanje doprinosa zaposlenika kako bi se stvorila uravnotežena radna atmosfera organizacije.
PIT: Iz duge tradicije kampanje Najbolji poslodavac, možete li reći – kakav je on? Usto, jesu li poslodavci osviješteni o važnosti procesa regrutacije? S druge strane, na kakvog zaposlenika ste se Vi spremni kladiti?
Faktori koji utiču na odabir Najpoželjnijeg poslodavca su se mijenjali kroz godine, i zapravo i tu vidimo koliko se preferencije zaposlenika mijenjaju. Prema podacima prošlogodišnjeg odabira, beneficije koje očekuju od poslodavca su fleksibilno radno vrijeme, druženja i putovanja u organizaciji firme, dodatni slobodni dani i rad od kuće.
Analize tržišta rada koje MojPosao.ba radi već drugu deceniju su pokazale i zanimljiv trend gdje su se radnici u proizvodnji u 2023. godini našli na listi najtraženijih zanimanja na 6. mjestu, dok u proteklih nekoliko godina nismo imali takav trend
S druge strane najvažniji faktori zbog kojih su ispitanici glasali za Najpoželjnijeg poslodavca su dobar odnos prema zaposlenicima, pozitivno radno okruženje, mogućnost povećavanja plate i visina plate, te omogućavanje balansa privatnog i poslovnog života.
Kada govorimo o odabiru zaposlenika, uvijek sam za to da zapošljavamo osobu radi stava i vrijednosti koje posjeduje, pa tek onda radi vještina koje kandidat ima.
PIT: Već ste najavili izdanje DRIVE-a za 2024. godinu. Koje još planove s našim čitateljima možete podijeliti?
Cilj nam je da na DRIVE konferenciju i ove godine dovedemo svjetske stručnjake koji će podijeliti znanja i posljednje trendove s bh. poslovnom zajednicom. Prošle godine smo u okviru projekta Najpoželjniji poslodavac u BiH u saradnji sa UNFPA uveli i kategoriju za Najbolje politike za usklađivanje rada i porodice. Planovi su nam da u toku godine aktivnije radimo na aktiviranju i uključivanju ženske populacije na tržište rada. U BiH je više od 50% žena u neaktivno na tržištu rada, a oko 20% žena nezaposleno, te smatramo da sa nizom različitih mjera možemo napraviti značajne promjene u ovom segmentu.
. . .
