Kreativno javno istupanje i poslovna umjetnost posebna je i važna tema kojoj je bila posvećena panel diskusija na nedavnom PIT Visionu 2024.
Zastali smo u panelu kojeg je moderirala Maja Memić, Business & Marketing Consultant, zastali u onoj introspekciji koju su nam pružili sudionici poslovnog svijeta i komunikacijske industrije. Odgovori su bili izrazito lične prirode. Vedran Peršić, osnivač Peršić Komunikacija; Belma Karahasanović, marketing menadžerica Klasa; Umihana Krličević Omerović, stručnjakinja za odnose s javnošću u Conversa Marketing & PR; Ines Pašović, direktorica i vlasnica AdHive i Irena Miličević Vukoja, direktorica agencije Prefix učesnici su ovog panela.
U danu koji se lijepo zahuktavao promišljanjem o motivaciji, mentorstvu, transformaciji, svi sudionici panela nesebično su dali sebe s ciljem prenesu uvide iskustava. Neki od njih iskustva su stjecali u velikim korporacijama, neki u općinskim razvojnim odjelima, neki su odmah otpočeli one man show, privatan biznis. No, jedno je zajedničko, zasigurno je to zov u kreaciju da se iznjedri svijet koji izrasta iz svakog od naših sagovornika.
Kako biti dio industrije koja uspješno proizvodi brendove već 120 godina, otkrila nam je Belma Karahasanović. Lako ili ne, Belma se vremenom kroz rad lako poistovjetila s brendovima kompanije u kojoj je dio od 550 zaposlenih. Kompanija koja odgovara na sva velika talasanja u privredi i političkom životu, kako zemlje tako i šireg područja. Belma kaže za sebe da je vremenom postala sinonim kompanije u kojoj radi. „Brend je, iznad svega, izgrađeno carstvo koje svoje proizvode izvozi u 30 zemalja, a ipak je veće od svakog imena“, ponosito ističe Belma. „Nije teško, ali je izazovno biti dio takvog radnog okruženja i svaki čovjek u lancu je važan. Nije teško jer je u pitanu velika sreća biti dio tima Klasa. Uspjela sam biti prepoznatljiva u tako velikoj kompaniji“, njezino je iskustvo.
Blažen među ženama, kaže da se ugodno osjeća u razgovoru, svestrani Vedran Peršić za sebe tvrdi da se može nazivati raznim nazivima, titulama, no najvažnije je upravo pružiti pomoć, biti taj na kog se klijenti oslanjaju, ponuditi rješenje. „Većina nas, predstavljajući se, navodi titulu, ali bitnije je šta nudiš drugim ljudima. Ja to volim sumirati riječima: ‘Pomažem svojim klijentima da unaprijede svoju reputaciju'“, jasnog je stava.
Uz rješenja kao odgovor na izazove, tajna je i jedinstvenost doprinos: svako ima da ponudi nešto. „Svako ko nudi nešto što neko drugi može ponijeti sa sobom jeste dio rješenja“, ističe. Kako to radim je drugo pitanje, jednako važno. No definitivno je pristalica etike i bez toga se ne prihvata posla. Na pitanje moderatora što bi radio da novci ne postoje, Vedran bi se odlučio na isti poziv, isti model ponašanja, isti odabir. „Moja misija je biti pomoć onom za koga ja radim, u to ulažem sve svoje znanje, iskustvo i kontakte. Volim dobre zagonetke, volim dobre probleme, volim pronaći rješenja“, kaže kreativni Vedran koji pristaje na čari izazova radije, nego biti dijelom sigurne luke poslovanja.
Neko ko je zasigurno dosegao ciljeve u 2023. godini u komunikacijskoj industriji je Irena Miličević Vukoja. Irena, koja za sebe tvrdi da je žena brojeva, jasno je izjednačila mjesto kreacije i njene mjerljivosti brojevima koja je u svijetu biznisa itekako potrebna. „Tehnologija je doživjela galopirajući rast, a druge industrije ju nisu pratile, društvene mreže su se izrazile i mi smo sinonimi tih društvenih mreža“, njezine su riječi te dodaje kako se mreže poput LinkedIna koriste nedovoljno, uglavnom postoje profili u funkciji voajerstva, tj. ne koriste se dovoljno za poslovnost. Irena poziva da se društvene mreže mogu koristiti za dobro svih nas, svaki dan se može učiniti bar nešto dobro. Izazovi u komunikacijskoj industiji su brojni kroz društvene mreže, vrijeme je limitirajuće za sve ono što se može uraditi preko društvenih mreža. Kako ističe, ega nema u privatnom sektoru, ego se u preduzetničkoj priči izgubi.
Jedina firma koja ima sve završeno je zatvorena, a svaka treba nekoliko atipičnih i drugačijih
Izazov u komunikaciji pri prelasku iz državnog u privatni sektor, te ima li prostora za ego ili nema, pojasnila nam je na svom primjeru Umihana Krličević Omerović, dama iz Tešanja, sredine koja obiluje poduzetnicima. Umihana tvrdi da je naučeno iz državnog sektora mogla lijepo da uobliči u svoje prednosti u privatnom sektoru. Još uvijek djeluje u ta dva svijeta, nada se da će jednom presjeći i odlučiti se za privatnu kreativnost u potpunosti. „Znanja sam koristila u oba sektora, prednosti postoje i u jednom i u drugom, prilagođavala sam se“, njezina je priča.
„Master PR-a sam zanemarila, digitalno oglašavanje je moj odabir“, u svom predstavljanju nam je rekla Ines Pašović, vlasnica i osnivačica jedne od prvih agencija za digitalno oglašavanje. „Mnogo sam koristila mrežu LinkedIn za prodaju svojih usluga. Agencijsko ime u brendiranju mi je značajnije od mog imena“, istakla je Ines dodajući da se nekad i povuče iz posla a ime agencije ostaje da djeluje.
„Kreativnost u industriji u kojoj djelujem se višestruko iskazala , širenjem agencije, ni sama nisam imala početnu viziju, o velikoj agenciji, mogu reći da se sam laganim koracima prerastala u sve veći obilik. Dosta je privatan život utjecao na odluke u poslovanju, majčinstvo me ohrabrilo i za poslovanje“, zaključila je.
Potrebe tržišta za ovim vrstama usluga su u porasta, a potrebno je katkad imati i zrnce sreće. Uz sreću, važno je prepoznati izazove i na njega odgovoriti hrabrošću. „Tek hrabrošću, stupamo u kreaciju“, zaključak je ove zanimljive kreativne rasprave.
. . .
Čitajte i Pa, komu, pobogu, uopće trebaju poboljšanja i sav taj kvalitet?!
