Translated with permission from „An Overview of the Eight Pillars of Total Productive Maintenance“ by Christoph Roser on AllAboutLean.com.
Totalno produktivno održavanje (Total Productive Maintenance – TPM) je najpoznatiji model za organizaciju održavanja. U ovom članku bih želio detaljnije istražiti njegove ideje i načine funkcionisanja. Principi TPM-a često su uređeni kao “osam stubova”, iako postoje različita gledišta o tome šta je u suštini ovih osam stubova. Dozvolite mi da vas uputim. U ovom članku također ću se osvrnuti na generalni problem održavanja. U narednim objavama detaljnije ću objasniti pojedinačne stubove.
Pokušat ću ne samo ukratko objasniti kako svi stubovi rade, već i da dam svoje mišljenje o tome koje stubove smatram korisnim, a koje ne. U ovom modelu postoje neki izvrsni elementi koje bi svi trebali koristi u pogonima, ali postoje i dodatni stubovi koji po meni nemaju svrhe.
Generalni problem održavanja
Održavanje se ponekad zanemaruje u proizvodnji. Prvi problem je što se ne razumije odnos između održavanja i učinka održavanja. Ako promjenite ulje svog automobila, da li to zaista poboljšava uspješnost ili spriječava kvarove? Svakako, ako nikad ne promijenite ulje, na kraju će to biti loše za vaše vozilo. Ali koji inteval održavanja je odgovarajući? Da li biste trebali zamjeniti ulje svakih 15 000 kilometara ili svakih 40 000 kilometara? Ili možda još manje? Trošak je često lako odrediti na osnovu rada i dijelova. Za vaš automobil to bi bilo ulje, filter za ulje itd., kao i rad radnika koji mijenja ulje.
No koristi je puno teže shvatiti. Uzmimo vaš automobil za primjer. Koliko često vaš automobil ima problema? Kakvih problema? Je li to samo veća potrošnja goriva, ili će cijeli motor biti uništen zbog vašeg neadekvatnog ponašanja? Da li će se kvar desiti kada ionako idete kod automehaničara, šta bi predstavljalo manju gnjavažu, ili možda kada se problem desi na putu za razgovor za posao iz snova, što bi bilo užasno?
Ukoliko dobijete dovoljno podataka, na kraju ćete moći statistički opisati te odnose. Neke industrije imaju bolje podatke, poput automobila ili zrakoplovstva, jednostavno zato što prikupljaju puno podataka, a nesreće mogu biti izuzetno skupe. Ali dobijanje dovoljno tačnih podataka zahtijeva vrijeme, a male kompanije možda nikad neće imati dovoljno podataka da razumiju svoje mašine prije nego što ih zamijenu novima. Stoga je teško održavati analizu troškova i koristi.
Drugi je problem kašnjenje između održavanja (ili nedostatka istog) i poboljšanja vremena (ili nedostatka istog). Ovo može lahko potrajati godinama. Na primjer, ako kupujete već korišten automobil, vjerovatno biste trebali pogledati historiju servisa. Ne samo da ovo kašnjenje otežava razumijevanje, već se u industriji osoba koja plaća održavanje i osoba koja ima koristi od njega mogu veoma razlikovati. Prljavi je trik jednog menadžera da izgleda dobar tako što štedi novac na održavanju, ali prepuštajući problem pogoršanja opreme svom nasljedniku tri godine kasnije. U isto vrijeme, ne možete ni njega kriviti, jer ovu veze je veoma teško razumjeti. Ne pomaže ni to što savjetnici za održavanje gotovo uvijek favoriziraju što više održavanja, iako su (često) u pravu. Sve u svemu, određivanje pravog kapaciteta održavanja obično je u najboljem slučaju gruba odluka i sklona pogreškama.
Pregled stubova
Pogledajmo sada osam stubova TPM-a. Okviri su često uređeni kao kuće sa stubovima, temeljima itd. Imamo kuću Leana, sa tri kolone i tri stuba SCRUM-a. Postoje neki grafikoni sa 4 stuba Six Sigme, itd. Stubovi se koriste kako bi ovim idejama dali težinu, iako mi se ponekad više čini kao prodajna taktika.
TPM također ima stubove, i to neobično velik broj. U engleskoj literaturi obično postoji osam stubova TPM-a. Prvobitno ih je bilo samo sedam, ali Japanski Institut za održavanje pogona (JIPM) povećao ih je na osam. Uz to, 5S se također navodi kao temelj TPM-a. Dopustite mi da vam dam osvrt najčešćih verzija stubova:
- Usmjereno poboljšavanje (što znači kontinuirano poboljšanje)
- Autonomno održavanje
- Planirano održavanje
- Preventivno upravljanje opremom (donekle slično dizajnu za održavanje)
- Održavanje kvalitete
- Obrazovanje i edukacija (što bi u Leanu bio dio standardizacije)
- Upravljanje i održavanje ureda
- Sigurnost, zdravlje i okoliš
Na japanskom, stubovi bi bili sljedeći:
- Usmjereno poboljšavanje je Kobetsu – Kaizen (個別 改善 za pojedinca; zaseban; ličan; individulanost i popravak; poboljšanje)
- Autonomno održavanje je Jishu Hozen (保全 保全 za neovisnost; samostalnost; nezavisnost i očuvanje; integritet; konzervacija; održavanje).
- Planirano održavanje je Keikaku Hozen (計画 保全 za plan; projekt; raspored; šema; program; i očuvanje; integritet; konzervacija; održavanje).
- Preventivno upravljanje opremom je Shoki Kanri (初期 管理 za rano; početna faza i kontrola; upravljanje).
- Održavanje kvalitete je Hinshitzu Hozen (品質 保全 za kvalitet i upravljanje).
- Obrazovanje i edukacija je Kyōiku Kunren (教育 訓練 za obrazovanje; školovanje; osposobljavanje; podučavanje; odgoj i osposobljavanje; vježba; praksa; disciplina).
- Upravljanje i održavanje ureda je Kanri kansetsu bumon katsudō (管理 間接 部門 活動 za kontrolu i internu podjelu; stražnji dio ureda; indirektno odjeljenje).
- Sigurnost, zdravlje i okoliš su Anzen i Kankyō Kanri (安全 za sigurnost; sigurnost, 環境 管理 za okoliš i kontrolu; upravljanje).
Varijante stubova
Međutim, postoje i druge verzije osam stubova. Često se razlikuju ne samo po redoslijedu, već i po imenima i sadržaju. Na primjer, ono što se na engleskom jeziku naziva Focused Improvement, na njemačkom je Continuous Improvement (što se za mene kao Lean čovjeka čini normalnijim). Preventivno upravljanje opremom fokusira se na dizajn za održavanje, ali to je ponekad zamjenjeno sa Ramp Up, usredotočujući se više na pojačanje nego na dizajn mašine.
U drugim izvorima takođe možete pronaći samo sedam stubova TPM-a. Neki od njih su odustali od sigurnosti, zdravlja i okoliša (a ja sam uvijek nesretan ako se sigurnost zanemari), drugi su odustali od preventivnog upravljanja opremom. Postoje čak izvori sa samo pet stubova, koji sklanjaju administrativni dio, a kontinuirano poboljšanje i sigurnost stavljaju u temelj umjesto stubova (tamo gdje mi se mnogo više sviđaju). Ako želite još stubova, ni to nije problem. Dostupna je i varijanta TPM-a sa devet stupova koji dodaju logistiku. Postoje čak i potpuno različite strukture i stubovi za koje se tvrdi da su TPM, sa stubovima poput „Smanjenje prisilnog pogoršanja“ ili „Smanjenje prirodne degradacije“.
Postoji mnogo više verzija stubova TPM-a. Ako ste znatiželjni, samo pretražite google slike za “Stubove TPM-a”. Poenta ovoga je da ne postoje fiksirani stubovi i svi vole da crtaju kuće. Međutim, uprkos nedostatku strukture, i pored preklapanja nekih od ovih tema, TPM sadrži mnoštvo korisnih ideja koje vrijedi istražiti. U svojim sljedećim člancima detaljnije ću objasniti različite stupove TPM-a. Sada izađite, razmislite kako možete poboljšati svoje održavanje i organizirati svoju industriju!
