Svi govore o produktivnosti i kako je povećati, ali prvo pitanje je kako je izmjeriti. Upravo to je jedno od pitanja sa kojima se kompanije danas suočavaju, a koje se postavlja već generacijama. No prije nego što se uopšte dotaknemo savjeta kako mjeriti produktivnost, treba definisati šta to produktivnost jeste, da bismo znali šta uopšte treba da mjerimo.
Šta je produktivnost?
Produktivnost se definiše kao jedno od mjerila uspješnosti (proizvodne) kompanije i daje predstavu o njenoj proizvodnoj sposobnosti. Ima veliko značenje za razvoj ljudskog društva, jer od ostvarenja ovog principa zavisi mogućnost podmirenja ljudskih potreba. Produktivnost je također važna jer utiče i na konkurentsku sposobnost preduzeća, te na ukupni ekonomski razvoj zemlje u kojoj se preduzeće nalazi.
Činjenica je da na produktivnost utiču brojni faktori, od društveno-političkog sistema, ekonomske politike, pa sve do specifičnih faktora na nivou preduzeća: organizovanosti tehnoloških procesa, stepenu tehnološkog razvoja, upravljačkih vještina menadžmenta, napredne poslovne kulture, osoposobljenosti uposlenika…
Produktivnost se može posmatrati kao omjer dobijenog (outputa – najčešće količine proizvedenih komada) u odnosu na uloženo (inpute), pri čemu inputi mogu biti ljudski rad, kapital, oprema i svih drugi proizvodni resursi.
Cilj je postati što je moguće efikasniji tako da se input smanjuje dok se output povećava.
Zašto je važno poznavati produktivnost svoje kompanije i mjeriti je?
Mjerenje produktivnosti je od značaja za unapređenje proizvodnje i poboljšanje rezultata poslovanja. Rezultati mjerenja ukazuju na pozitivna kretanja ili na slabosti u radu, a detaljnom analizom utvrđujemo kojim faktorima treba pripisati pozitivno odnosno negativno dejstvo na produktivnost, i u konačnici kakve mjere treba da poduzimamo radi povećanja produktivnosti.
Jedan od ključnih razloga mjerenja produktivnosti je potreba da se resursi kompanija optimalno koriste, pri čemu u proizvodnoj kompaniji te resurse uglavnom čine mašine i uposlenici. Od krucijalnog je značaja ne opteretiti prevelikim obimom posla niti radnika niti mašinu, te u isto vrijeme postići zadovoljstvo radnika, jer upravo ljudi su najvažniji resursi. Zamislite da neki menadžer vidi više puta određenog radnika kako se vraća s ručka ili kafe i šali se. Vrlo vjerovatno je da će pretpostaviti da taj radnik ne radi dovoljno. U stvarnosti, taj radnik bi mogao biti najuspješniji član tima koji ima, a te pauze u kojima se on šali ili pije kafu sa kolegama su vitalni dio njegovog procesa. Ali bez uvida u podatke o produktivnosti svakog pojedinca nije moguće donijeti niti jedan niti drugi zaključak.
Također, konstantno mjereni podaci o produktivnosti odlično su sredstvo za postizanje stanja svijesti klijenta u kojem on tačno shvata koliko i šta sve projekat (angažman) košta vašu kompaniju. Ovo također povećava dojam transparentnosti i profesionalnosti, te povećava njihovo povjerenje. Klijenti na ovaj način posjeduju potvrdu da ste vi kao kompanija u mogućnosti pokazati i dokazati sva rješenja i usluge koje ćete naplatiti.
Planiranje je još jedan od razloga za korištenje mjernih podataka o produktivnosti. Znanje kada i koji rokovi dolaze i da li na raspolaganju stoji dovoljno resursa i vremena za relizaciju posla važno je za planiranje nadolazećih projekata i raspodjelu rada.
Još jedna očigledna korist mjerenja produktivnosti je znati gdje i kako možete ukloniti rasipanje, odnosno gubitke, i samim tim povećati efikasnost korištenja resursa.
Ovo su bili samo neki od razloga mjerenja produktivnosti.
O osnovnim metodama iskazivanja proizvodnje možete pročitati u narednom članku „Kako mjeriti produktivnost“.
