Kao i u svemu, i u biznisu je iskrenost ta koja je najvažnija za napredak, ali i ona vrlina koje najčešće i najviše nedostaje. Puno stvari se gura pod tepih, a posljedice znaju biti nesagledive.
Danas donosimo iskren intervju sa poduzetnikom čiji je posao ‘gasiti vatru tamo gdje gori’, i to kad su kompanije u pitanju.
Uvjereni smo da će vam ovaj intervju otvoriti oči po mnogo pitanja.
Upoznajte Tarika.
Suosnivač sam i direktor konzultantske kuće Targer. Moje ključne ekspertize su Lean, proizvodni management i liderstvo. Pored Targera, suosnivač sam još dva aktivna biznisa, kao i dva koja su bila neuspješna.
Kako je tekao Vaš karijerni put prije upuštanja u treniranje i konzalting?
Prije Targera sam većinu karijere proveo u Prevent grupaciji. U 5 različitih Preventovih firmi sam radio na 8 različitih pozicija.
Iako sam tada razne preraspodjele na pozicije na kojima „gori” smatrao tragičnima, vrijeme je pokazalo da mi je to pomoglo da dobijem potrebnu širinu i dubinu u razumijevanju biznisa općenito, a posebno proizvodnih operacija.
Sam rad u Preventu je protekao manje više u duhu konstantnog izvanrednog stanja.
Spoj operativnog modela autoindustrije (npr. Just in Time) i naše balkanske dezorganizacije i potrebe da improviziramo stvara uvjete u kojima permanentno vlada krizna situacija na nečemu.
E takve su „žrtve” podnijeli svi oni koji su iznijeli rast Preventa u BiH nakon recesije u 2009. god. U principu, to bi trebao biti beneficirani radni staž.
Ali nas je to i izgradilo. To izvanredno stanje je bilo rasadnik brojnih kadrova i menadžera.
Možete li nam predstaviti Targer E&C, kompaniju čiji ste suosnivač i direktor?
Ukratko, Targer već 5 godina pomaže klijentima u proizvodnom okruženju da posluju efikasnije i profitabilnije.
To radimo kroz spektar usluga, npr. consulting, vođenje projekata, privremeno vođenje kompanija ili procesa, treninge, organizaciju konferencija.
Agresivno smo usmjereni ka dobrobiti naših klijenata i dodavanje vrijednosti njihovoj konkurentnosti.
Podloga za naše djelovanje je tzv. Lean management, tj. Toyota način za upravljanje poslovanjem.
Trenutno brojimo 9 uposlenika i oko 20 vanjskih suradnika.
Pokrivamo širok spektar industrija i kompetencija.
Naše najnovije usluge su npr. pomoć kod kriznog upravljanja ili prilagođavanja poslovnog modela zbog Corona krize ili podrška kod razvoja novih proizvoda i usluga.
Koji su najčešći izazovi s kojima se Vaši klijenti susreću u svojim kompanijama?
Ovdje ću sad malo filozofirati. Jedna je stvar koje su to izazovi po njima, a druga je stvar koji su to izazovi zaista.
Ako biste pitali klijente što su njihovi najveći problemi, onda bi uzroci uglavnom bili van njihove zone utjecaja. Ili nema dovoljno dobrih radnika, ili ih je država opteretila preko mjere, ili nemaju dobar pristup (stranim) tržištima, kapitalu, itd.
Tako npr. ako se kao problem navode previsoki doprinosi, ustvari je pravi uzrok niska produktivnost.
Generalno smo se navikli da svoju neefikasnost pokrivamo jeftinom radnom snagom umjesto da pravimo održive sisteme u kojoj će radnici za početak imati slovenske plaće a firma opet da je profitabilna.
Ako se kao problem navodi nedostatak stručne radne snage, pravi je uzrok neizgrađen sistem internog obučavanja.
A ako se npr. kao problem navodi da više nikako nema raspoložive radne snage, onda je stvarni uzrok opet u kompaniji koja treba imati jasan plan kako privući i zadržati odlične uposlenike: kakvi su radni uvjeti, brand poslodavca, radna atmosfera, primanja, perspektive?
Dakle, kod naših proizvodnih kompanija najčešće dođemo u situaciju da ne znamo odakle bismo prije krenuli, da li je to kompetentnost nižeg, srednjeg ili top menadžmenta?
Da li je to nedostatak organizacije koji se manifestira lošom produktivnošću, kvalitetom, rokom isporuka? Da li je to nedovoljan obim prodaje, nedostatak ljudskih i mašinskih kapaciteta, itd.
Ako bih da izdvojim dva prauzroka ovim problemima, rekao bih da je to nedovoljna proaktivnost i nedovoljna otvorenost uma kod donositelja odluka.
S druge strane, BH proizvodne firme se odlično snalaze u okrutnom izvoznom konkurentskom okruženju i jedan su od nosilaca razvoja BH društva.
Zato im nemamo pravo držati pridike nego im se treba pomoći da budu još bolji.
Možete li izabrati najpozitivniji primjer iz Vaše prakse u radu s kompanijama?
Imali smo nekoliko izrazito dobrih primjera uspješne optimizacije, reorganizacije i Lean transformacije kompanija.
Ako bih nešto izdvojio, onda npr. projekte gdje smo klijentima od nule projektirali raspored proizvodnih procesa i opreme, tj. u pitanju je greenfield investicija.
Recimo za Elsta Mosdorfer Bosnia iz Živinica ili trenutno to radimo za renomiranog austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja će uskoro pokrenuti svoju tvornicu u Cazinu.
U ovakvim projektima imamo zadovoljstvo ispucati sav arsenal naših vještina, iskustava i kreativnosti.
Smatrate li da postoje stvari u zakonodavstvima koje priječe lakše poslovanje kompanija?
Ne, ne postoje. Naša država skupa sa svojim kompletnim agilnim, inovativnim i brižnim aparatom sebe može smatrati svjetskim liderom u osiguranju lakoće poslovanja.
Čuo sam da će uskoro delegacije iz Singapura i Švicarske doći u stručno-edukativnu posjetu našim agencijama za podršku privredi.
Tako da smatram da na tu temu nema potrebe da mnogo vremena trošimo.
Tko su Vam uzori u karijeri i životu? Postoji li netko tko Vam je i u najtežim trenucima bio svjetlo na kraju tunela i vjetar u leđa?
Fokusirat ću se na poslovnu komponentu. Uzorima smatram uglavnom ljude koji su u industrijski-tehnološkom smislu ostavili značajne tragove iza sebe.
Npr. na svjetskom planu ljude poput Boscha, Siemensa, Forda ili Toyote. A na domaćem recimo ljude poput Emerika Bluma ili Nijaza Hastora.
U novije vrijeme sam fasciniran dostignućima Elona Muska, jedino što se pitam da je li moguće da je to rezultat vizije, pameti i rada jednog čovjeka ili jesu li to ustvari državni projekti čiji je Musk onda eksponent.
Na što ste najviše ponosni u dosadašnjem životu?
Opet u poslovnom smislu, najveći ponos mi predstavlja ako sam svojim djelovanjem imalo doprinio da se u BiH kreira tehnološki i industrijski napredak, kao i veći broj novih radnih mjesta koja dodaju vrijednost društvu i ekonomiji.
Također, vrlo smo ponosni na činjenicu da izvozimo u razvijeni dio svijeta našu ekspertizu iz oblasti Leana, planiranja proizvodnih operacija, itd.
Istraživanja pokazuju kako uspješni ljudi redovno čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu?
Trenutno sam u fazi odvikavanja.
Šalu na stanu, mnogo vremena ulažem u čitanje, gledanje i slušanje stručne literature.
Sad sam zbog “predoziranja” odlučio da to umanjim, a da više energije uložim u stvaranje vlastitih sadržaja, npr. tekstova.
Dakle da više i sam dodajem vrijednost.
A poslovna knjiga. Teško pitanje. Ima mnogo odličnih. Recimo knjiga pod čijim sam trenutno utiskom je The10xx Rule.
Gdje vidite sebe za 10 godina?
Sebe vidim kao serijskog poduzetnika u oblastima koje će biti značajne za naše društvo i ekonomiju.
U oblastima poput naravno konzaltinga, edukacija, ali i proizvodnje, razvoja proizvoda, formalnog obrazovanja, itd.
Koja je za Vas definicija uspješnog menadžera?
To je menadžer koji ispunjava svoju misiju i ciljeve, a usput je na konkretnom poslu ili zadatku sebe učinio suvišnim.
Originalan članak možete pročitati na linku.
