Pridružite mi se u misaonom eksperimentu. Recimo, pandemija Corona-e bila bi gotova 2023. godine. Šta se do tada promijenilo u automobilskoj industriji? Pretpostavka: teško da ćemo prepoznati pokretačku snagu njemačkog prosperiteta. Sedam teza sa stanovišta postpandemijskog perioda.
Teza 1 – Smanjenje kapaciteta: zaposlenost je pala za četvrtinu.
U Njemačkoj će biti otpušteno oko 200.000 od 800.000 zaposlenih konkretno u automobilskoj industriji. Dakle, govorimo o višestrukom opsegu promjene kao što je slučaj s rudarstvom uglja – i to u drastično kraćem vremenu. Biće brutalno. Postrojenja se zatvaraju, kako kod proizvođača originalne opreme, tako i u lancu snadbijevanja. Prema istraživanju Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), 60 posto dobavljača trenutno planira smanjiti broj radnika u velikoj mjeri. Ovaj trend nije nov. Proizvodnja automobila u Njemačkoj pala je u 2018. za gotovo 10 posto, sa 5,6 na 5,1 milion, a u 2019. za dodatnih 8 posto, s 5,1 na 4,7 miliona vozila. Dakle, kumulativni pad u dvije godine 2018. i 2019. bio je veći nego u kriznim 1993., odnosno 2009. To je bilo prije korone.
Teza 2 – Strukturne promjene: čudovišni val spajanja i preuzimanja.
Iako se 2020. godine, zahvaljujući kratkotrajnom radu i posebnim kreditnim programima, očajnički životni vijek mnogih dobavljača nastavio, 2021. godine dolazi neočekivano do problema iz pravca banaka. Nagli porast broja bankrota manjih kompanija dovodi do eksplozije otpisa loših kredita iz ere korone. Banke odjednom daju kredite kompanijama samo na vrlo restriktivan način – uprkos visokim garancijama države. Pritisak na restrukturiranje je sve veći, sve je više neuspjeha zbog nedostatka finansiranja. Spašavanje privatnog kapitala je već godinama otežano. Konkretno, tradicionalne srednje kompanije gube na značaju bez zaštitnog zida banaka, dok veliki dobavljači prvog nivoa mogu čak kupiti dodatnu biznise jeftinim spajanjem i preuzimanjima.
Teza 3 – Kina dolazi: kraljevsto „sredine“ napada.
„Ide Kina“ zauvijek postaje ‘Kina dolazi’. Zahvaljujući mudrim manjinskim ulozima Kineza, knjige naših korporacija već su se širom otvorile: dugo su znali ko šta nabavlja pod kojim uslovima i od koga. Ovo se znanje sada isplati i dovodi do vala investicija u kojima čvrste srednje kompanije s dobrim imenima iznenada pronalaze starijeg partnera u Kini. Preuzete kompanije nisu softverske grupe, već dolaze iz neupadljive srednje klase. Stručnjaci za materijale, dobavljači elektronike, a takođe i neki proizvođači komponenata tehnologije izgaranja (koji će se i dalje nalaziti u većini novih vozila 2030. godine). Put svile u postpandemijskom periodu fiksirao je izlaze u Švapsku, Istočnu Vestfaliju ili Donju Bavarsku.
Teza 4 – Trgovinski sukobi cvjetaju: nakon spasilačkih paketa dolazi štit.
Nakon inicijative “Šta god treba” predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, obećano je 750 milijardi eura u digitalizaciji i zelenim tehnologijama kako bi se obnovila europska ekonomija nakon završetka korone. Pored toga, nacionalni parlamenti pokrenuli su gigantske druge programe. Međutim, nakon izbora u SAD-u i poluhladnog Brexita, ovo dolijeva ulje na vatru onih koji bi željeli pritisnuti stari kontinent svojim željama. Nakon korone, tržišta će postati više politička, a tako će i odluke o kapacitetu.
Teza 5 – Digitalna revolucija: “Čekajući Godoa”.
Novi sistemi mobilnosti za urbane kupce? Nažalost, oni i dalje ostaju u rukama digitalnih igrača iz Kine i SAD-a. Najkasnije za pet godina, automobili će se voziti autonomno, prema poznatom refrenu stare pjesme. Ljudi imaju maske u glavama – umjesto odlaska u digitalno doba, potresaju nas digitalne lažne vijesti i izvještaji o strahu od hakera i cyber terora. Odobrenje novih tehnologija se odugovlači, i dalje je nacionalno, a ni uvođenje 5G-a ni digitalna infrastruktura u transportnom sistemu nisu napravili velike iskorake. Industrija reagira: Zajednički desetogodišnji plan ne bi trebao donijeti njemačke proizvode na Mjesec – već na ulice. Ostaje malo nade.
Teza 6 – E-Drive: Dekarbonizacija se odvija.
Događaju se i dobre stvari. Uprkos sve većoj kilometraži u transportnom sistemu, zagađenje CO2 značajno pada. Popraćen mirnim brujanjem i podržan velikim subvencijama korone, električni pogon pogodan je za svakodnevnu upotrebu i osvaja dio po dio. Infrastruktura za punjenje zaostaje za očekivanjima, ali ne ispod kritične granice. Novi tipovi baterija obećavaju prikladniji domet nego ranije. Ali nijedna od ovih baterija nije proizvedena u Njemačkoj.
Teza 7 – Potreba za kreativnošću: Inovacije su važnije nego ikad prije.
Kompanije u auto industriji uspjele su preživjeti pandemiju samo uz ekstremnu disciplinu troškova. Ali postpandemijski period će biti osvojen samo ako je u planu dovoljno inovacija koje će moći ponuditi kupcima budućnosti. Po mogućnosti ono dašto možemo očekujemo: održiva, inteligentna i individualna mobilnost. Međutim, prema definiciji, inovacije su više od „ja-isto“ koje svi rade. Pa, koja je moja teza ovdje? Još uvijek postoje lideri svjetskog tržišta iz Njemačke u automobilskom sektoru koji svojom inovativnom snagom definiraju gdje je front. A ispred znači: tamo gde još niko nije bio.
Šta sada možemo učiniti da postpandemijijski period bude uspješan?
- Razmišljanje unaprijed: stvaranje scenarija i simuliranje – izgradnja otpornosti!
- Agilni Lean kao princip: Uspostavite fleksibilnost i modulirajte operativni sistem.
- Stvoriti financijsku stabilnost: osigurati likvidnost na duži rok, ojačati kapital.
- Idi zeleno: Aktivno tražite doprinose u igri CO2. Uvijek se isplati!
Budućnost pripada onima koji vide mogućnosti prije nego što postanu očite.
Članak “Sieben Zukunftsthesen zur Automobilwirtschaft in der Postdemie“ autora Dr. Engelbert Wimmer-a preveden je sa XING.
