Dostavljanje materijala do radne stanice
Dostava materijala na radno mjesto može da bude problematična ukoliko nije tačno određeno ko to radi, kako i na koji način. Postoje proizvodne linije gdje svaki uposlenik ide po materijal u supermarket, a s druge strane postoje dostavljači materijala koji
snadbijavaju linije potrebnim materijalom. Često se postavlja pitanje, da li je upošljavanje dodatne osobe opravdano ili ne. Da bi se moglo odgovoriti na ovo pitanje potrebno je izračunati da li se isplati zapošljavanje dodatne osobe i da li taj potez moze da poveća dnevni kapacitet.
U nastavku teksta će biti predstavljen jedan primjer koji može poslužiti kao vodič kako napraviti proračun isplativosti.
Primjer: Proizvodno područje: Montaža; Kapacitet: 5 Montažnih linija sa po 5 radnih stanica
Da bi se proračun uprostio koristit će se sljedeći opći uslovi:
– Svaka radna stanica ima 3-4 ugradbene pozicije
– Pozicije se nalaze u plastičnim kutijama, svaka kutija nije teža od 15 kg pojedinačno. Masa materijala u kutiji varira od 1 do 15 kg.
– Kapacitet linija je različit od 20 do 50 proizvoda po smjeni. Radi se o različitim tipovima proizvoda
– Radno vrijeme 8,5 h dnevno, sa uključenim pauzama za ručak (30min i 2 kratke pauze po 10 minuta. – 460 min)
– Materijal u jednoj kutiji je dovoljan za 10 do 20 komada u zavisnosti od proizvodne linije, (od gabarita ugradbenih dijelova, ergonomije radnog mjesta ) te je potrebno izmijeniti materijal nekoliko puta u toku smjene.
– Montazna linija je duga 15 m, i prva radna stanica je udaljena 10 m od supermarketa, dok je zadnja udaljena 22 m.
– Prosječnu brzina hoda do supermarketa i nazad na radno mjesto 1,2 m/s. – uz guranje kolica s dijelovima.
– Pretpostavka je da svaka radna stanica ima kolica koja služe za odlazak do supermarketa i nazad kao i za držanje dijelova na njima (ukoliko je to ergonomski ispravno za to RM)
– 1 radnik po radnoj stanici
Dalja analiza će se odvijati u dva slučaja. U prvom slučaju će biti opisan proces kada radni sami dostavljaju materijal, a u drugom slučaju kada dostavljač snadbijeva radna mjesta potrebnim materijalom
Slučaj1: Proizvodni radnici sami dostavljaju materijal na radno mjesto
Nakon definisanih općih uslova, moguće je izanalizirati svaku pojedinačnu liniju i radne stanice unutar nje.
Montažna linija ML1
Montažna linija 1 sastoji se od 5 radnih stanica, i na svakoj radnoj stanici imamo po 3 različite pozicije (idealan slučaj). Na slici je prikazan potrebni put koji treba preći od radne stanice do supermarketa, kao i potrebno vrijeme.
s1= 20 m (RS1-SM-RS1); t1= 16,6 s (RS1-SM-RS1)
s2= 26 m (RS2-SM-RS2); t2= 21,6 s (RS2-SM-RS2)
s3= 32 m (RS3-SM-RS3); t3= 26,6 s (RS3-SM-RS3)
s4= 38 m (RS4-SM-RS4); t4= 31,6 s (RS4-SM-RS4)
s5= 44 m (RS5-SM-RS5); t5= 36,6 s (RS5-SM-RS5)
Napuštanje radne stanice (ostavljanje alata, i ostalog materijala potrebnog za rad, uzimanje kolica koja se nalaze kraj radnog mjesta, postavljanje praznih kutija na kolica ukoliko već nisu na kolicima) traje : tRS1=80s
Pronalazak adekvatnog materijala u supermarketu (traženje, čitanje artikala…) i ostavljanje prazne ambalaže : tSM=105s
Povratak na radno mjesto, smještanje dijelova na određena mjesta, uzimanje alata i ostale aktivnosti do početka rada 135s: tRS2=135s
Broj izmjena u toku smjene 3. (Materijal u kutijama dovoljan za 10 taktova)
Potrebno vrijeme izmjene materijala za sve radne stanice:
(tRS1+tSM+tRS2)*5 + t1+t2+t3+t4+t5=1600 s+133s= 1733 s (28 min 53 s)
tUK1/S=1733*3=5199s (86 min 39 s) – ukupno vrijeme za 3 izmjene za montažnu liniju 1
Montažna linija ML2
2 izmjene materijala po smjeni
tUK2/S= 80 min
Montažna linija ML3
2 izmjene materijala po smjeni
tUK3/S= 85 min 15 s
Montažna linija ML4
5 izmjena materijala po smjeni
tUK4/S= 130 min 1 s
Montažna linija ML5
1 izmjena materijala po smjeni
tUK5/S= 25 min 35 s
Ukupno iskorišteno neproduktivno vrijeme po smjeni:
tUK/S= 407 min 30s
Slučaj 2: Dostavljač materijala snadbijeva proizvodne linije
Sl3: Prikaz putanje dostavljača materijala od SM do radnih stanica
tdML1=65 s
Punjenje kolica u SM za jednu liniju: 150 s
Zamjena materijala na svakoj radnoj stanici: 30-50s
Odlaganje prazne ambalaže u SM: 100s
Vrijeme potrebno za obilazak montažne linije:
td1/ML1=150+30*5+100+65=465 s (7 min 45 s) – 1 obilazak ML1
tduk/ML1=1395 s (23 min 15 s) – 3 kruga
… Na osnovu već zadatih pretpostavki izračunaju se i ostala vremena i dobije se:
Ukupno vrijeme dostavljača materijala u toku smjene:
tduk/s=1395+1030+1040+2400+590=6455 s (107 min 35 s)
Ukoliko se uporede rezultati ova dva slučaja možemo reći da je ušteda ogromna, jer je moguće zaposliti još jednog čovjeka bez ikakvog opterećenja za proizvodne linije.
U prvom slučaju svaka proizvodna linija gubi 10-30 minuta u toku smjene, a vrijeme jednog ciklusa se kreće između 9 i 24 min, što znači da svaka linija gubi dnevni kapacitet od 1-2 komada po smjeni zbog problema snadbijevanja materijala.
Da bi se upotpunilo radno vrijeme dostavljača materijala mogu mu se dodijeliti i dodatni poslovi poput:
– Osiguranje svih potrebnih količina materijala koje dolaze iz glavnog skladišta u supermarket
– Rješavanje raznih problema s materijalom i kvalitetom
– Snadbijevanje drugih proizvodnih linija (ukoliko postoje)
– Biti u mogućnosti da po potrebi radi na nekom radnom mjestu
Osim uštede u vremenu, desila se ušteda i u transportnim sredstvima. U prvom slučaju svaka radna stanice je imala po 1 transportna kolica, dok u drugom slučaju samo dostavljač materijala mora da ima kolica.
Kod visokoserijske proizvodnje može se reći da je funkcija dostavljača materijala do radnog mjesta isplativa, dok je za niskoserijsku proizvodnju potrebno detaljno izračunati i izanalizirati potrebe.
