Krajem februara u Sarajevu je održan Targer QualityCon 2024, događaj koji je u fokus stavio totalno upravljanje kvalitetom.
U nastavku slijedi imaginarni razgovor vas čitalaca i mene, jednog od predavača na konferenciji QualityCon 2024, koju je inicirao i organizirao Targer E&C u saradnji s Bravaria Industrial Marketing.
Pitat ću vas sve što nisam stigao za našeg kratkog druženja.
Pa, počnimo redom…
Prahistorijsko pitanje:
- Učimo li na vlastitim grešakama i da li uopće nešto učimo iz historije nauke o kvalitetu?
- Šta vam prvo pada na um kada pomislite na egipatske (ili visočke, da se neko od vas dragih čitalaca ne bi uvrijedio) piramide?
Već vas vidim. Dok pripremate odgovor, sigurno ste već posegnuli za analizom ZA i PROTIV (ili PROS & CONS na našem “međunarodnom jeziku kvaliteta”), studijom izvodljivosti ili studijom (samo)održivosti, studijom isplativosti – analizom povrata investicije (ROI). Uglavnom, svako od vas u skladu s vlastitom formom profesionalne deformacije i opsesivno kompulsivnim poremećajem.
Jedan od dragih čitalaca čak mi je i poslao svoju PROS/CONS analizu koja slijedi.
Predmet: Drevne egipatske i bosanske piramide.
PROS (ZA):
- Otporne na zemljotrese
(op.a: baš kao i današnje stambene zgrade u trusnim zonama daleke, a ipak bliske nam, Republike Turske)
- Otporne na poplave
(op.a: baš kao i naše kuće na klizištima, nakon poplava, što odlučiše malo skliznuti nizbrdo uslijed zakona fizike)
- Otporne na oluje i druge elementarne nepogode
(op.a: nešto smo ipak naučili pa danas, eto, plaćamo poreze/doprinose na račun elementarnih nepogoda, ne znajući da to ima ikakve veze s gore spomenutim piramidama)
Zaključak:
Jednom riječju, “objekat” pravljen da traje VJEČNO. Odatle potiču i čuveni faraonski slogani poput: “100% KVALITET ZAGARANTOVAN” ili “FOL JE U KVALITETU”.
CONS (PROTIV):
- Veliki broj nesreća na radu sa smrtnim ishodom
(op.a: danas se takve nesreće ne događaju u Indiji ili čak nekim drugim, razvijenijim i agilnijim zemljama).
- Angažman ogromnog broja ljudi (robova) na izgradnji objekta
(op.a: srećom, danas ne postoji moderno ropstvo).
- Predug proces izgradnje
(op.a: novi berlinski “Tegel” aeredrom je građen preko 20 godina. Ni njemački kvalitet nije što je nekada bio, a sve zbog toga što tvrdoglavo odbijaju da budu AGILNI!)
Nakon ove PROS/CONS analize, pitam se zašto uvijek svi počinju od pozitivnog, a onda za kraj ostave ono negativno? Zašto nije obrnuto? Čak i čuvena SWOT analiza počinje sa slovom S (strengths – snage/prednosti), pa tek onda sa slovom W (weaknesses – slabosti/mane). Mora da se radi o nekom PR, marketinškom triku.
I onda se sjetim najvažnijeg pitanja za razumijevanje historije. Šta je zajednički nazivnik za kvalitet i historiju kvaliteta?
Evo, olakšat ću vam.
Odgovor je (R)Evolucija sa akcentom na E, ne na R!
Današnjim japanskim riječnikom (“svjetsko, a naše”) TQM i KAIZEN. TQM – Sveobuhvatni, ukupni ili totalni menadžment kvaliteta, pitanje je sada? Glasali ste za ovo sveobuhvatno, jer bez integracije svih odjela i procesa, džabe ste krečili. Dakle, TQM i Kaizen nam kažu da se tiču svakoga, na svakom mjestu i stalno, u svakom trenutku.
Govorimo li o kvalitetnom upravljanju ili upravljanju kvalitetom? Opet se taj naš maternji jezik poigrava s nama, pa se ne možemo odlučiti za najbolje i najsretnije rješenje.
Mnogo je pitanja. KAIZEN – u prevodu s japanskog, promjena nabolje. Kontinuirane i stalne promjene nabolje. Kaizen je konstanta historije kvaliteta. Naravno, s povremenim ispadima-revolucijama koje su izuzeci koji potvrđuju pravilo – poput industrijske revolucije 1.0 (18 vijek: otkriće mašina na parni pogon i upotreba istih u industrijske svrhe; pojava parne lokomotive), revolucije 2.0 (19-20 vijek: otkriće i upotreba električne energije i pokretne montažne trake za masovnu proizvodnju automobila – Henry Ford), revolucije 3.0 (70-tih god. 20 vijeka: pojava kompjutera i začeci automatizacije i robotike), revolucije 4.0 (21 vijek: pojava naprednih informacionih tehnologija, AI-umjetne inteligencije, potpune automatizacije i digitalizacije, pojava pametnih fabrika i sl.), revolucije 5.0… Nastavite niz.
Dobro, jasno mi je. Sada ste već nestrpljivi i pitate me kako je prošlo predavanje s dva univerzitetska profesora u prvom redu (tačnije profesorice) i jednim vanrednim profesorom koji se krio tamo negdje u šestom redu. Lako je njima. Oni svako malo izađu pred 100 potpuno nepoznatih ljudi i pričaju, a ja prvi put. Njihov Gage R&R rezultat je preko 80% a moj negdje možda jedva 50%.
Pa odgovor je kratak: prošlo je (IZVAN)redno s akcentom na ovo IZVAN. Upravo kao i sama (izvan)redna tema i cilj. A cilj je bio u skladu sa SMART metodologijom i principima, pa sad vi vidite sami. Dakle, bilo je loše i dobro u isto vrijeme. Zašto? Eh, kompletan odgovor na to ćete dobiti na kraju ovog članka, pa molim da budete malo strpljivi. U nastavku slijedi kratki odgovor;
Vrlo jednostavno: zadatak je bio objasniti i strpati preko 100 godina historije nauke o kvaliteti u svega 20 min. Drugom riječju “history zip.file”. Prilično agilan pristup, nema šta.
Jedno je sigurno:
(R)Evolucija kvaliteta sa akcentom na E je neizbježna i nepovratna. Sve ostalo je prolazno i nebitno. I jedna misao koju je izrekao P. Crosby, jedan od gurua kvaliteta, predstavnik tzv. Zapadne škole, kojeg nismo stigli spomenuti kaže: “Nije problem u onome što ne znamo o kvalitetu, nego u onome što MISLIMO da ZNAMO”.
Za kraj, jedan izazov za vas:
Ako tekst niste pročitali za svega 3 min, ponovite više puta dok ne uspijete jer PONAVLJANJE ili PRAKSA JE MAJKA ZNANJA.
- Prilog: Ishikawa dijagram – dijagram uzroka i posljedica (na “međunarodnom jeziku kvaliteta” poznat i kao riblja kost- eng. Fishbone diagram), za ispad/grešku/problem kojeg sam nazvao “neuspješna prezentacija”.
Kaoru Ishikawa – R.I.P.
Posljedica: neuspješna prezentacija – predavanje o temi Retrospektiva nauke o kvalitetu: od Henryja Forda do agilnog upravljanja.
. . .
Čitajte i PIT WinDoor 2024: Stručnošću, inovacijama i praktičnim uvidima otvorimo mogućnosti rasta
