Tržište rada u BiH, između izazova i perspektiva

Tržište rada jedan je od značajnih pokazatelja ekonomskog razvoja, koji definiše odnos ponude i potražnje ljudskog rada. Sama odlika tržišta rada u BiH ukazuje na neravnotežu potreba privrede u odnosu na ponudu koja proističe iz obrazovnog sistema, te onoga što se već nudi na evidenciji kao potencijalni kadar za zapošljivanje. Da li se ovdje radi o lošoj politici uređenja i projekcije budućeg razvoja, ili pak loše postavljene politike obrazovnog sistema, pitanja su o kojima se već dugo raspravlja kroz razne diskusije i tematske događaje u BiH.

Analiza tržišta rada za period 2022/2023, provedena od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje, pruža  uvide u stanje zaposlenosti, trendove zapošljavanja i ključne izazove s kojima se suočavaju poslodavci širom zemlje

Kakvo je stanje tržišta rada i nezaposlenosti u BiH?

Uvidom u podatke sudskog registra u 2022. godini, registrovano je ukupno 61.040 preduzeća. U pogledu na vlasničku strukturu, 98% su privatni privredni subjekti, a najčešći oblik poslovanja je društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), posebno mala i srednja preduzeća (MSP). Na osnovu uvida podataka iz sudskog registra, vidimo da je u posljednjih 10 godina postepeno rastao broj novoosnovanih kompanija, a najveći skok zabilježen je u 2023. godini, kada je u sudski registar upisano ukupno 6.434 novih kompanija, sto je za 2.007 više u odnosu na 2022. godinu.

Ukupna zaposlenost u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 849.984 radnika. Od toga je prerađivačka industrija zapošljavala  169.587 radnika. Udio ženske radne snage u prerađivačkoj industriji iznosio je 65.732. Značajne promjene u broju zaposlenih dogodile su se kao rezultat pandemije COVID-19. Tadašnje promjene na tržištu i smanjene poslovne aktivnosti utjecale su negativno na poslovanje kompanija. Određeni poslovni subjekti nisu se mogli izboriti sa krizom sto je rezultiralo zatvaranjem tih kompanija.  Ovo je značajno utjecalo i na povećanje broja nezaposlenosti, sto je normalizovano u periodu nakon pandemije. Također je primjetno da je 2023. godine zaposlenost veća nego u eri prije pandemije.

Agencija za statistiku BiH

U februaru 2024. godine broj zaposlenih osoba iznosio je 852.921, dok je broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 338.528, od toga  58,6% tj.198.497 su žene. Ukupna nezaposlenost manja je za 4,7% u odnosu na isti period u 2023. godini. Na evidencijama se najviše nalazi:

• nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom – 106.901;
• nekvalifikovane osobe (NKV) – 99.498;
• srednjom stručnom spremom (SSS) – 95.288;
• polukvalifikovani (PK) – 4.942;
• osobe višeg obrazovanja (VŠS) – 5.289.

Kada se govori o nezaposlenim ženama, na evidenciji je najveći broj registriran sa SSS, ukupno 62.652, potom nekvalifikovanih (NK) 59.372 i sa VKV i KV kvalifikacijom 51.501 ženskih osoba.

Analiza tržišta rada za period 2022/2023, provedena od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje, pruža  uvide u stanje zaposlenosti, trendove zapošljavanja i ključne izazove s kojima se suočavaju poslodavci širom zemlje. Prema podacima dobivenim putem ankete među 1.380 privrednih subjekata, koji zajedno zapošljavaju 90.448 radnika, od čega je 36.979 žena, jasno se ističu ključni elementi koji oblikuju tržišta rada.

Prva važna uočavanja odnose se na starosnu strukturu radne snage. Dok 27,3% radnika spada u kategoriju mladih, mlađih od 30 godina, samo 4,6% čine radnici stariji od 60 godina. Ovo sugerira dinamičnu, ali i izazovnu situaciju u kojoj se radna snaga suočava s potrebom za kontinuiranim prilagođavanjem i osvježavanjem.

PIT MetalCon 2024: Budućnost industrije oblikujmo čeličnim vezama

Industrijska proizvodnja i trgovina dominiraju kao sektori s najvećim udjelom zaposlenih, pri čemu 46,5% radnika nalazi zaposlenje u industrijskoj proizvodnji, dok 34% radi u trgovini. Međutim, najznačajnije uvide pruža analiza potreba poslodavaca u smislu specifičnih zanimanja koja su izazovna za popuniti. Najveći problemi u pronalaženju radnika iskazuju se u nizu zanimanja kao sto su: zidar, armirač, šivač, zavarivač, prodavači, konobari, skladištari, vozači i kuhari.

Detaljnija analiza otkriva da je u sektoru građevinarstva posebno teško popuniti pozicije kao što su: tesar, armirač, građevinar za održavanje zgrada, izolater, bravar, betonirac, vodoinstalater.

S druge strane, u industrijskoj proizvodnji izazov leži u pronalaženju: zavarivača, šivača, radnika za jednostavne poslove, stolara, bravara, CNC operatera, montera, krojača i mašinskih tehničara.

Posmatrajući ove potrebe po regijama i djelatnostima, izdvajaju se neki ključni trendovi. Naprimjer, 37,4% ukupne potražnje za novim zapošljavanjem uočeno je u djelatnosti prerađivačke industrije, s fokusom na kantone TK, ZE DO, SBK i USK. Slično tome, u sektoru trgovine, 20,6% potražnje koncentrirano je, prije svega, u kantonima SBK i KS.

Što se tiče stručne spreme, najveća potražnja je za KV i VKV radnicima (61,5%), dok radnici sa SSS čine 23,2%, te radnici sa VŠS i VSS 8,4%.

Ovi podaci pružaju vrijedan uvid u dinamiku tržišta rada, naglašavajući potrebu za prilagodbom obrazovnih programa i politika zapošljavanja, kako bi se osiguralo usklađivanje ponude i potražnje radne snage. Spremnost na kontinuirano praćenje i prilagođavanje ovim trendovima ključna je za izgradnju održivog, dinamičnog i prosperitetnog tržišta rada u budućnosti, sa fokusom na praćenje potreba proizvodnog sektora, obzirom da on dominira u ekonomskom razvoju zemlje.

Veliki izazov za proizvodni sektor, javne službe za zapošljavanje, posrednike u zapošljavanju, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu i njen budući ekonomski razvoj predstavljaju negativne demografske promjene, ubrzano starenje stanovništva, kao i negativan prirodni priraštaj. Zbog enormne potražnje radnika u Njemačkoj i Sloveniji, izraženija je emigracija radne snage, posebno medicinskog i informatičkog kadra, građevinskih radnika i radnika metalske struke, te ugostiteljskih radnika tokom ljetne sezone, naročito u Hrvatskoj. Potom, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata, veliki broj neaktivnog stanovništva, utjecaj negativnih, globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, smanjena procjena rasta bruto društvenog proizvoda, globalna energetska kriza, posljedice rata u Ukrajini, poremećaji na svjetskom tržištu i lancima snabdijevanja, brze tehnološke promjene, ali i postojanje sive ekonomije. Iako je evidentirano povećanje zaposlenosti kroz godine, možemo zaključiti da se ono zbog svih uticajnih faktora dešava znatno slabijim intenzitetom.

Potrebe tržišta rada, posebno u sektoru proizvodnje i građevinske industrije, turizma i poljoprivrede, znatno je veći u odnosu na ponudu radne snage koja se nalazi na evidencijama Službe za zapošljavanje. Privredni subjekti za određena radna mjesta veoma teško pronalaze kadar, zbog nedostatka određenih profila zanimanja, odnosno nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija. Promatrajući zemlje regiona, izraženiji je trend rasta uvoza radne snage za one sektore gdje je evidentiran manjak kadrova, dok su u BiH kvote za uvoz radnika znatno manje od evidentiranih potreba u sektorima. Uvoz radne snage evidentiran je iz Nepala i Bangladeša, a pretežno  su zaposleni u građevinskom i prerađivačkom sektoru. Ipak, u 2024. godini došlo je do manjeg pomaka, tako da ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6.073, od kojih se:

• na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.295 dozvola,
• na Republiku Srpsku 1.400,
• a na Brčko distrikt BiH 378 dozvola.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola značajno je veća u ovoj u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.

Plate

Kada razmatramo stanje zaposlenosti u entitetima, u FBiH je ukupno zaposleno 535.665 radnika, od čega 232.282 žena i 303.383 radnika i veća je za 1,4% u odnosu na prosjek 2022. godine. U RS je ukupno zaposleno 279.030 radnika, od kojih je 151.329 muškaraca i 127.701 žena.

Kada se govori o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati prema objavljenim podacima Agencije za statistiku za januar 2024. godine u BiH, prikaz je sljedeći:

– po zaposlenom za januar 2024. godine bruto plata iznosi                   2.052 KM

– po zaposlenom za januar 2024. godine neto plata iznosi                    1.328 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za januar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila 1 338 KM i nominalno je viša za 3,2 %, a realno viša za 3%, u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou, neto plata nominalno je viša za 10,8 %, a realno za 10 %.

Najveća prosječna neto plata evidentirana je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom i iznosi 2.082 KM, a slijede zaposleni u IT sektoru s prosječnom platom od 2.009 KM i finansijama s prosječnom platom od 1.933 KM. Vrijedi istaći i da je u djelatnosti prerađivačke industrije u istom periodu zabilježena neto plaća od 1.039 KM, sa najvećim zabilježenim rastom u rudarstvu i to od 9,1%.

Analiza poslovanja privrednih društava u Federaciji BiH 2022, www.fia.ba