Novi model umjetne inteligencije nazvan AI Death Calculator – Life2vec tvrdi da može predvidjeti životni vijek osobe. Alat se također može koristiti za predviđanje prihoda i zdravlja. Koristi tehnologiju učenja sličnu ChatGPT-ju i isproban je na podacima iz Danske.
Umjetna inteligencija postala je manje-više trajna pojava u tehnološkim vijestima zbog uzbuđenja oko njezine obećavajuće mogućnosti transformacije mnogih aspekata rada i života, od obrazovanja do medicine, umjetnosti, pa čak i vojske.
Novi alat temeljen na umjetnoj inteligenciji nazvan AI Death Calculator – Life2vec je objavljen i tvrdi se da može biti sposoban predvidjeti budućnost osobe, uključujući i približno vrijeme smrti.
Model umjetne inteligencije prikuplja informacije o ključnim životnim događajima osobe, poput posla, obrazovanja i zdravstvene povijesti, kako bi predvidio njihovu osobnost, buduće prihode, pa čak i duljinu njihova života.
Primjena umjetne inteligencije kao digitalnog proročišta mogla bi duboko utjecati na naše živote, primjerice, ako se koristi za određivanje hoćemo li dobiti osiguranje ili hipoteku, ponovno pokazujući snagu velikih podataka u određivanju ishoda.
Ovisno o namjerama korisnika, bilo da se radi o istraživaču, vladi, korporaciji ili zlonamjernom subjektu, precizno predviđanje toliko toga o životima ljudi moglo bi dovesti do ozbiljnih zloupotreba.
Life2vec, stvoren u saradnji Tehničkog sveučilišta Danske (DTU), Sveučilišta u Kopenhagenu, Tehničkog sveučilišta u Kopenhagenu (ITU) te Sveučilišta Northeastern u SAD-u, isproban je na skupu podataka koji sadrži dubinski registar svakog građanina u skandinavskoj zemlji, otprilike 6 miliona ljudi.
Life2vec koristi arhitekturu učenja koja se temelji na popularnim modelima umjetne inteligencije velikih jezičnih modela (LLM), poput ChatGPT-ja, kako bi analizirao podatke koje pruža danska vlada te stvarao predviđanja.
Kako istraživači objašnjavaju u novom radu “Korištenje sekvenci životnih događaja za predviđanje ljudskih života,” objavljenom u časopisu Nature Computational Science, alat koji su stvorili može predviđati životne dobi i osobnosti pojedinaca s dosad neviđenom tačnošću.
Znanstvenici, međutim, ne vide predviđanje kao glavnu svrhu svog modela, tvrdeći da će najviše pomoći u otkrivanju “mehanizama” koji mogu utjecati na ishode života i jesu li mogući “zahvati” koji ih mogu eventualno utjecati.
Etika predviđanja budućnosti
Koautorica studije, Tina Eliassi-Rad, profesorica kompjuterskih znanosti na Sveučilištu Northeastern, upozorila je na upotrebu UI modela, rekavši: “Iako koristimo predviđanje kako bismo ocijenili koliko su ti modeli dobri, alat se ne bi trebao koristiti za predviđanja stvarnih ljudi”, profesorica je rekla za Northeastern Global News. “To je model predviđanja temeljen na određenom skupu podataka specifične populacije.”
Eliassi-Rad dalje objašnjava da bi alat poput ovog mogao pomoći razumjeti skrivene mehanizme društva kakvi su skeniranje onoga što se događa u stvarnosti.
Iako bi se dalo raspravljati jesu li razvojem ovog alata istraživači otvorili Pandorinu kutiju, tvrde da bi se upotreba “Kalkulatora smrti” trebala usredotočiti na pomoć ljudima. Koautor rada, Sune Lehmann, profesor mreža i znanosti o kompleksnosti na Tehničkom sveučilištu Danske, ponovio je ovu tvrdnju.
“Ovaj model pruža mnogo sveobuhvatniji prikaz svijeta onakvog kakav ga žive ljudi nego mnogi drugi modeli”, podijelio je Lehmann u priopćenju za medije.
Kako model funkcionira? Life2vec tretira događaje koji čine ljudski život kao jedan dugi niz događaja i traži prepoznatljive uzorke. Informacije o obrazovanju, medicinskoj povijesti i prihodima koristile su se kako bi se razvio model koji koristi transformatorske mreže slične onima koje pokreću veliki jezični modeli (LLM) poput ChatGPT-ja.
“Cijela priča ljudskog života, na neki način, može se zamisliti kao ogromna duga rečenica mnogih stvari koje se mogu dogoditi osobi”, izjavio je Lehmann.
Kako je objašnjeno u priopćenju Sveučilišta Northeastern, model analizira informacije koje čuva Statistika Danske, centralna vlast za dansku statistiku. Iako su informacije strogo regulirane, dostupne su istraživačima i drugim članovima javnosti.
Model koristi te informacije za izgradnju “vektorskih reprezentacija u prostorima ugniježđenja”. To opisuje kako algoritam kategorizira i uspostavlja veze između različitih događaja u životu. Ti “ugniježđeni prostori” služe kao temelj za predviđanja.
Lehmann je opisao ugniježđene prostore koje model koristi kao “duguljasti cilindar” gdje vjerojatnost smrti može ići od niske do visoke. Na kraju, sadržavajući visoku vjerojatnost, postignuta je visoka točnost u predviđanju smrti, podijelio je Lehmann. Na kraju s niskom vjerojatnošću su smrti čiji uzroci su teško predvidljivi, poput prometnih nesreća.
U testiranju je tim koristio Life2Vec za analizu ishoda života skupine ispitanika u dobi od 35 do 65 godina koji su umrli između 2016. i 2020. godine.
Model je uspio predvidjeti njihovu smrt s tačnošću od 78 posto. Faktori koji su utjecali na kraće životne dobi uključivali su mentalno zdravlje, spol (pri čemu je zabilježeno da su muškarci kraće životne dobi) i zanimanje. Duže životne dobi bile su povezane s većim prihodima i društvenim statusom.
Uz ovo pomalo mračno proricanje budućnosti, model može izrađivati korelacije kako bi predvidio kako bi neko odgovorio na pitanja standardnog upitnika o osobnosti.
Eliassi-Rad i Lehmann napominju da, iako model čini vrlo precizna predviđanja, ta su predviđanja temeljena na korelacijama, koje same po sebi proizlaze iz vrlo specifičnih kulturnih i društvenih konteksta. Na kraju krajeva, podaci su prikupljeni iz danske populacije.
Kako su istraživači istakli, priroda tih korelacija također daje njihovom modelu određeni stupanj pristranosti. Analiziranje podataka iz druge zemlje zahtijevalo bi ponovno obučavanje stroja i vjerojatno bi proizvelo različite rezultate.
Primjena, otvaranje Pandorine kutije?
Gdje bi ova tehnologija mogla biti korisna? Znanstvenici su priznali da postoje potencijalne opasnosti. Previše je lako zamisliti da se ovakav model koristi za uskraćivanje usluga ili prilika ljudima koje se smatra nepotrebnima zbog njihovih predviđenih životnih ishoda.
Međutim, istraživači ističu da su veće tehnološke tvrtke i drugi već koristili slične alate bez ikakve transparentnosti. Umjesto toga, oni vide transparentan alat kao početak razgovora o poboljšanju društva.
Područje gdje vide potencijalno pozitivnu primjenu je zdravstvo. Online verzija modela Life2Vec obećava praćenje zdravlja u stvarnom vremenu i prilagođene preporuke za zdravlje. Iako je nazvan “AI Death Calculator”, tvorci sugeriraju da se koristi za promicanje zdravijeg načina života.
“Ovo nije slanje tekstualne poruke ljudima koja kaže ‘Imat ćete rak ako to ne promijenite’, ali možete dati ove informacije svom medicinskom stručnjaku kako bi vas mogao voditi”, objasnio je Lehmann.
Međutim, istraživači su zabrinuti zbog etičkih pitanja onoga što stvaraju, a Eliassi-Rad upozorava da ne treba ljude promatrati kao hladne brojeve, rekavši: “Nije dobro razmišljati o ljudima kao vektorima u nekom euklidskom prostoru, i zato se ovdje radi više o istraživanju jer ako počnete razmišljati o ljudima kao vektorima (tj. matematičkim objektima), matematički objekti dolaze i odlaze. Ali to su stvarni ljudi – imaju srca i umove.”
Naravno, Dancima nije strana zloupotreba AI-a. Godine 2019. otkriveno je da su nizozemske porezne vlasti dugi niz godina koristile samoučeći algoritam za stvaranje profila rizika ljudi koji su počinili prijevaru s dječjim dodatkom.
Deseci tisuća obitelji tada su snažno kažnjene, a u mnogim slučajevima životi su uništeni na temelju predviđanja algoritma, a ne na stvarnim dokazima. U većini slučajeva nije postojao dokaz jer su osobe bile nevine. Neke žrtve počinile su samoubojstva, a više od tisuću djece je smješteno u udomiteljsku skrb.
Članak AI ‘death calculator’ can predict your lifespan, income and personality autora Paula Ratnera preveden je s portala Interesting Engineering.
