>
Univerzitet u Zurichu povlači se iz sistema rangiranja univerziteta zasnovanog primarno na kvantitativnim mjerilima učinkovitosti, nedavno je objavio časopis Times Higher Education, a prenio medij Swissinfo.
„Rangiranje stvara lažne poticaje“, stoji u saopćenju ciriškog Univerziteta, „te u fokus često stavlja mjerljive rezultate, stvarajući poticaj za povećanje broja objavljenih radova umjesto prioritetiziranja kvaliteta sadržaja.“
Usto, rangiranja sugeriraju da sveobuhvatno mjere raznolika akademska postignuća u istraživanju i nastavi te, stoga, Univerzitet u Zurichu više neće pružati podatke za rangiranje, stoji u zaključku. Koliko je ova vijest znakovita govori i činjenica da je Albert Einstein studirao te, naknadno, predavao upravo na ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Ova vijest, u Bosni i Hercegovini nezapažena, no itekako važna, podijelila je akademski svijet. Vijest je to kroz čiju se prizmu mogu posmatrati tokovi i važna pitanja savremenosti: šta je svrha znanja?, na koji način znanje mjeriti?, na koji ga primijeniti?, u kakvoj su vezi znanje i poslovanje?
Opravdano je, s druge strane, razmišljati i o implikacijama koje ovo istupanje može imati na bosanskohercegovački obrazovni sistem.
„Reakcije su podijeljene, ali i sa dosta glasova onih koji zagovaraju jedan novi pristup. Naravno da ovakve odluke ne trebaju biti izgovor, osobito univerzitetima poput onih u BiH koji nemaju dostatnu međunarodnu ‘vidljivost’, da se dodatno uljuljkaju u uvjerenju kako međunarodna kompetitivnost nije potrebna i da su svi kriteriji kvalitete (očito) izlišni. Upravo suprotno. Ovo bi trebao biti povod za aktivno iznalaženje autentičnih kriterija akademske izvrsnosti umjesto često upitnih brojčanih kriterija (broja publikacija, postotka citiranja, impakt faktora isl.) koji znanje izjednačavaju s bilo kojom drugom tržišnom robom“, za portal PIT.ba ističe dr. Aida Abadžić Hodžić, profesorica na Filozofskom fakultetu UNSA, posvećena razvoju visokog obrazovanja i osiguranju kvaliteta.
U vidu treba imati i kako će savremene tehnologije i dostupni alati, poput UI i ChatGPT-ja mijenjati sisteme, preoblikovati kriterije. „Naglasila bih da ti brojčani kriteriji ne mogu biti jednako primjenjivi na sve naučne oblasti, a sigurno je i da će ih sve veća primjena UI i ChatGPT-ja učiniti smiješnim i neupotrebljivim“, riječi su prof. dr Abadžić Hodžić.
Abadžić Hodžić: Duh konkurentnosti i tržišne logike ne može ugasiti kreativnost
O borbi u odgoju mladih umova, ali i o promišljenosti i dalekosežnosti istinskog obrazovanja za naš je medij prethodno istakla: „Danas je izazov odgajati mlade: trebamo li slijediti u tome logiku tržišta ili vlastita uvjerenja? Kada smo im više prijatelji? Može se trčati na sto metara, a može i maraton.“
Ovrnula se i na negativne posljedice tržišno motiviranog uređenja koje kao imperativ nalažu upravo mjerenje i mjerljivost. . „Posljednjih godina brojne su akademske studije koje podsjećaju na tzv. Goodhartov zakon (Goodhart's Law), nazvan prema britanskom ekonomskom ekspertu koji je još 1970-ih godina ukazao na činjenicu da kada mjerenje postane samo sebi cilj, ono tada prestaje biti dobrim mjerenjem. Goodhart je izjavio: ‘Svaka opažena statistička pravilnost težit će kolapsu nakon što se na nju izvrši pritisak u svrhu kontrole’. Iako je to Goothard izgovorio u kontekstu monterne politike i kao kritiku tadašnje vlade Margaret Thatcher, njegov je princip postao upotrebljiv čak i u humanističkim naukama o čemu sjajnu potvrdu daju radovi prof. Maria Biagiolia (Harvard, UCLA)“, zaključak je prof. dr. Abadžić Hodžić.
Podsjetimo, u posljednjem rangiranju za 2024. objavljenom u septembru 2023, Univerzitet u Zurichu rangiran je kao 80. među najboljim univerzitetima svijeta.
. . .
Čitajte i Industrijo, koliko si ružičasta?!
