Najave o uvođenju opsežnih carina su se obistinile, što je uplašilo vlade, ulagače i analitičare. To je hazaderski potez koji može uzdrmati svjetsku ekonomiju i gurnuti je u recesiju. Zašto?
Da bismo dobili odgovor na ovo pitanje vratimo se malo u prošlost.
Bivši Američki predsjednik Ronald Reagan je 1987. godine izjavio:
“Uvođenje carina ili trgovinskih prepreka i ograničenja bilo koje vrste koraci su koje nerado poduzimam… jer na duge staze takve trgovinske barijere štete svakom američkom radniku i potrošaču. Vidite, kad neko kaže – Uvedimo carine na strane proizvode – u početku izgleda kao da čini patriotsku stvar, štiteći američke proizvode i radna mjesta. I ponekad to kratkoročno uspije, ali samo nakratko. Visoke carine neizbježno vode do odmazde stranih zemalja i pokretanja žestokih trgovinskih ratova… Rezultat su sve više carine, sve veće prepreke i sve manje konkurencije.”
I u ex Jugoslaviji postojale su visoke carine na uvezenu robu, to je naročito bilo izraženo kada je uvoz automobila bio u pitanju. Domaća automobilska industrija je bila zaštićena bolje od bijelog medvjeda. Da biste uvezli automobil morali ste kupiti minimalno još jedan takav ili čak i više državi. Do čega je to dovelo? Uljuljkani u takav protekcionizam domaći proizvođači nisu imali nikakav motiv za inovacije tako da su se isti modeli proizvodili trideset i više godina. O kvalitetu je suvišno i govoriti. Postoji anegdota da su amerikanci plašili neposlušnu djecu da će im kupiti jugoslovenski automobil, da im se svi smiju.
PIT Hercegovina 2025, događaj osmišljen za rast i razvoj industrije
Uvođenje carina od strane jedne zemlje ponekad se može pretvoriti u ciklus odmazde ili čak pravi trgovinski rat. Često se koriste zajedno s drugim političkim alatima kao sredstvo pregovora među državama, utječući na mnogo više od same ekonomije.
Zemlje također mogu koristiti necarinske prepreke trgovini; uključujući uvozne kvote, licence i dozvole, propise, sigurnosne standarde i granične provjere. Ako se tome doda i skoro uvođenje karbonske takse, izvoz u zemlje EU bit će dodatno otežan.
Kakav bi mogao biti utjecaj?
Dodatne troškove carina obično snosi krajnji potrošač, što znači da će se povećati troškovi života. Prisutan je strah da uvođenje ovih tarifa može oboriti globalni privredni rast i potaknuti inflaciju.
Čak i prije uvođenja novih američkih carina, prijetnja od njih uzdrmala je globalna finansijska tržišta i narušila povjerenje kompanija i potrošača. To ima zastrašujući učinak na široku potrošnju i poslovna ulaganja.
Trgovinske prepreke, porezi i carine stoljećima su obilježje svjetske ekonomije, uzrokujući društvena previranja, pa čak i sukobe. Barijere su postepeno uklonjene tokom posljednjih desetljeća, usred porasta globalizacije.
Većina ekonomista slaže se da je liberalizacija trgovine pomogla izvući više od milijardu ljudi iz siromaštva širom svijeta, dok je istovremeno povećala životni standard u mnogim zemljama. Naravno postoje i negativni učinci, od prestanka proizvodnje u nekim sektorima zbog nekonkurentnosti, do ekoloških i društvenih izazova povezanih sa složenim globalnim opskrbnim lancima.
Zaključak
Postoji slučaj da uvođenje carina funkcionira dobro, a postoji i mogućnost da ne funkcionira. Gotovo svaka odluka u životu ima posljedice, kratkoročne i dugoročne. Interesantno će biti vidjeti i kratkoročne i dugoročne posljedice carina.
Uvođenje tarifa može imati dobar ishod, ako sve bude išlo prema planu. Međutim, ako se to ne dogodi, stvari mogu brzo postati ružne. Upravo sada, agresivna upotreba carina označava oštro odstupanje od desetljeća politike slobodne trgovine koja je davala prednost slobodnoj globalnoj trgovini nad protekcionizmom.
Iako se oni koji uvode carine nadaju da će time revitalizirati domaću proizvodnju i generirati prihode za smanjenje poreza, one također nose značajne rizike za tržište dionica i šire gospodarstvo. Niko ne zna sa sigurnošću šta će se dogoditi, ali postoji vjerovatnoća kratkoročne koristi i dugoročne štete.
Vrijeme će pokazati!
