5S i Poka-Yoke su dvije visoko efektivne metode vizualnog menadžmenta
Vizualni menadžment igra izuzetno važnu ulogu u Lean proizvodnji, gdje korištenje optičkih signala omogućava zaposleniku, koji nema prethodno znanje, da odmah otkrije nastale probleme. Korištenjem simbola, boja, grafikona ili signalnog svjetla osigurava se jedan nivo jasnoće koja se ne može postići tako jednostavno sa pisanim tekstom, a čime se osigurava brzo uočavanje grešaka, stvarajući na taj način transparentnost. Međutim, vizualni menadžment služi i drugoj svrhi. Transparentnost koju osigurava također potiče zaposlenike na dalji proces kontinuiranog poboljšanja (CIP). U tekstu će biti govora o dvije dobro poznate metode 5S i Poka-Yoke, ovaj put fokusirajući se na vizualne aspekte.
Uvođenje (vizualnog) uređenja sa 5S
5S je jedna od najpoznatijih metoda vizualnog menadžmenta. Temeljni cilj je kreirati standardizovanu industrijsku radnu klupu koja je čista, dobro organizovana i sigurna za upravljanje. Osim što pomaže zaposleniku da lahko raspolaže sa komponentama, također povećava efikasnost i smanjuje rizik od nezgoda na radu. Da bi ovo mogli primijeniti u stvarnosti, princip 5S preporučuje pet individualnih koraka koji svi počinju sa slovom S – od čega je i nastao naziv metode.
Obuhvata slijedeće korake:
Seiri (sortiranje): Uklanjanje svega što vam nije potrebno u datom trenutku.
Seiton (uređenje): Raspoređivanje i označavanje radnih materijala na temelju ergonomskih principa.
Seiso (sjaj): Temeljno čišćenje radnog mjesta, jer čišćenje osigurava detaljan uvid i pregled.
Seiketsu (standardizovanje): Osigurava da koraci od 1 do 3 postanu sekundarne prirode.
Shitsuke (održavanje): Pridržavanje svih pravila i kontinuirano poboljšanje radnog mjesta/radnog toka.
Prvi korak, također obuhvata metodu crvene oznake (red tag), a koja podrazumijeva označavanje svih predmeta na radnom mjestu sa crvenom tačkom ili karticom i njihovo odlaganje u posebno „red tag područje“. Ako se javi potreba za određenim predmetom, uklanja se crvena naljepnica, te se na taj način na kraju otkriva za kojim predmetima više nemate potrebe.
Također se vodi evidencija koliko se često koriste. Na temelju tih podataka, možete se odlučiti šta činiti sa određenim predmetom, kao što je prikazano u narednoj tabeli:
Koliko često se koristi? | Šta učiniti sa njim |
Nikada |
Pokloniti ga, prodati ili baciti |
Jednom ili dva puta godišnje |
Odložiti ga negdje drugo |
Jednom u mjesecu |
Odložiti ga u postrojenju |
Jednom u sedmici |
Odložiti ga u blizini |
Jednom ili više puta na dan |
Odložiti ga na radnu klupu |
Henry Ford-ova CANDO filozofija – začetak 5S?
Ideja koja stoji iza 5S-a i nije tako nova. Većina Lean eksperata današnjice su se složili oko činjenice da je Toyota crpila inspiraciju iz CANDO metode koju je razvio Henry Ford (1863-1947), a za koju se vjeruje da je korištena u Fordovim postrojenjima čak i prije 1920.godine. Skraćenica CANDO se odnosi na Cleaning up (čišćenje), Arranging (uređivanje), Neatness (urednost), Discipline (disciplina) i Ongoing improvement (kontinuirano poboljšanje). Ne treba mnogo da bi se uočila sličnost između ove dvije metode. U stvari, Fordovo postrojenje je posjetio tim iz Toyote 1950.godine, a zatim i Taiichi Ohno – otac tzv. Toyotinog proizvodnog sistema (Toyota Production System-TPS) šest godina kasnije. Drugim riječima, utjecaj koji je CANDO imao na 5S metodologiju ne smije biti zanemaren.
Ciljana prevencija grešaka sa Poka-Yoke
Poka-Yoke se prevodi kao „izbjegavanje greške“. Ako se proizvodni sistemi planiraju u skladu sa Poka-Yoke metodologijom, manje je vjerovatno da će zaposleni počiniti nenamjernu ili slučajnu grešku. Proaktivnom primjenom preventivnih mjera procesi se mogu osmisliti na način koji osigurava da se greške predviđaju u ranoj fazi planiranja i na taj način izbjegnu što je moguće više. Postoje zapravo dvije različite vrste Poka-Yokea – tvrdi (hard) i mekani (soft). Soft Poka-Yoke se fokusira na isticanje potencijalnih grešaka, dok Hard Poka-Yoke vrši prevenciju pravljenja grešaka na samom početku procesa.
Poka-Yoke obično, ali ne uvijek, poprima formu vizualnih signala, što ga čini standardiziranim alatom u praktičnoj primjeni vizualnog menadžmenta. Primjeri Poka-Yokea temeljenih na vizualnim elementima uključuju:
- Veličine
- Isti materijal
- Boje
- Kontrolne liste
- Svjetla
- Spojeve sa mehaničkim zaključavanjem
Na kraju, upotreba Poka-Yokea posebno pomaže zaposlenim da se više koncentrišu na njihov posao i izbjegavanje grešaka pri rukovanju sa opremom, pri čemu smanjuju rizik od pojave prekida procesa.
Originalan članak možete pročitati na linku.