Koja metoda je bolja za vaš projekat?
Lasersko rezanje i vodeno rezanje su dva često korištena procesa rezanja u proizvodnji. U zavisnosti od potrebnih materijala i krajnjih željenih rezultata, jedna od ove dvije metode može imati više prednosti. Naučite osnovnu razliku između ova dva procesa i aplikacije u kojem je najbolje iskoristiti ove procese.
Šta je rezanje pomoću vodenog mlaza?
Rezanje vodenim mlazom je subtraktivna tehnika proizvodnje koja koristi vodu pod pritiskom koja je fokusirana na malu tačku na materijalu kako bi ga rezala. Pritisak može biti visok čak i do 4136 bara. Voda u ovom procesu može se miješati sa abrazivima poput granita, što može povećati broj materijala koji se koriste u ovom procesu i inhibirati bliže tolerancije.
Šta je lasersko rezanje?
Lasersko rezanje je precizan, subtraktivan proces koji koristi precizno fokusiran snop visokoenergentne svjetlosti kako bi ispario materijal. Lasersko rezanje omogućava visok nivo detalja rezanja na raznim materijalima. Postoje dvije vrste lasera koji se najčešće koriste u procesu rezanja; CO2 laser i vlaknasti laser.
CO2 laseri- Veoma fleksibilni laseri koji mogu rezati veliki broj materijala, dok god materijal nije previse reflektivan. CO2 laseri zahtjevaju više snage i održavanja nego vlaknasti laseri, ali dopuštaju više fleksibilnosti u rezanju. Koriste se za rezanje, graviranje i bušenje.
Vlaknasti laseri – Najbolji kada je potrebna visoka energija i velika ponavljanja. Prvenstveno se koriste za rezanje i bušenje kada su potrebne velike brzine.
Koji materijali se mogu koristiti sa laserskim rezanjem i vodenim mlazom?
Tehnike rezanje laserom i vodenim mlazom mogu se koristiti za rezanje metala. Laseresko rezanje je odlična opcija za metale koji su manje debljine od 1,27cm, pogotovo za debljine od 0,635cm i manje. Ipak, lasersko rezanje najčešće nije opcija za deblje metale ili materijale poput stakla ili kamena. Najveća mana vodenog mlaza je što ne možete rezati ništa što je osjetljivo na vodu poput kože, kartona ili papira. Dok se laseresko rezanje može koristiti za rezanje materijala osjetljivih na vodu. Vlaknasti laseri se mogu koristiti samo za metale, a CO2 laseri mogu rezati plastiku i drvo.
Koja je razlika između ove dvije tehnike kada je u pitanju tolerancija?
Laseresko rezanje nudi veću preciznost od rezanja vodenim mlazom. Tipična širina lasereskog snopa (kerf) je oko 0,0127cm, dok je vodeni mlaz bliži 0,0762cm. Ovo znači da bi bilo koji oštri ugao mogao imati poluprečnik od 0,0381cm kada se koristi vodeni mlaz, a čak poluprečnik od 0,00508cm kada se koristi laser.
Koji je sigurniji postupak?
Iako su oba postupka relativno sigurna, lasersko rezanje se smatra sigurnijim procesom s obzirom da se čitav postupak dešava u zatvorenom kabinetu radi zaštite operatora od refleksije laserskog svijetla. Vodenim mlazom se reže u više otvorenim okruženjima, pa ako se zadesi problem sa linijom pod punim pritiskom moglo bi postati opasno.
Koje aplikacije su bolje za obje tehnike?
Laseri izvrsno rade na rezanju metala manjih debljina od 1,27cm. Laseri su brži od vode i ne izlažu metal vodi (što može dovesti do oksidacije ili hrđanja). Vodeni mlaz je superioran u obrađivanju metala koji imaju debljine veće od 1,905cm. Vodeni mlaz može bez problema rezati debljine od 25,4cm i više. Ipak, proces rezanja vodenim mlazom je sporiji proces. Za tanke metale, laser je 5 do 10 puta brži proces u većini slučajeva.
Kako se ove dvije tehnike porede sa strane troškova?
Laseresko rezanje je nerijetko manje skupo, s obzirom da je proces mnogo brži od rezanja vodenim mlazom. Laser može procesirati 0.3175 cm debeli metal, 5 puta brže nego vodeni mlaz, što znači da se mašina može koristiti više puta tokom dana. Laseri imaju minimalan trošak korištenja i veoma mali trošak održavanja. Vodeni mlazovi su skuplji zbog sporog procesa i viših troškova održavanja.
Laseresko rezanje nudi veću preciznost, bolji je za objekte sa detaljima i ima dodatnu korist jer se može gravirati kao sekundarni proces. Vodeno rezanje može rezati deblje površine i dopušta rezanje niza materijala koji nisu osjetljivi na vodu.
Originalan članak možete pročitati na linku.
