XING News: Nakon što pročitate historiju čovječanstva u svojoj knjizi Sapiens, koje će se ljudske karakteristike i dalje koristiti za 100 godina uprkos AI i robotizaciji?
Yuval Noah Harari: Veoma je bitno shvatiti koliko se histrorija ubrzava. Prije 50.000 godina neandertalci su živjeli u Njemačkoj, dok su Sapiensi živjeli u Africi. Danas i dalje dijelimo većinu svojih organa, osjećaja, pa čak i socijalnih navika s neandertalcima. Ali u roku od 100 godina kombinacija biotehnologije, robotike i umjetne inteligencije mogla bi dovesti do bića sa potpuno drugačijim fizičkim, mentalnim i socijalnim karakteristikama.
XING News: Sa kojim tačno karakteristikama?
Yuval Noah Harari: Svijetom će vladati bića koja se mnogo više razlikuju od nas nego mi od neandertalaca. Čak je vjerovatno da ćemo vidjeti kako homo sapiens nestaje.
XING News: Kako će se to desiti?
Yuval Noah Harari: Ili zato što ćemo se uništiti ili, što je vjerovatnije, jer ćemo evoluirati u nešto drugo. Ova nadogradnja u osnovi može imati tri moguća oblika. Prvo, bioinženjering će nam omogućiti da optimiziramo naša organska tijela. Na primjer, možda bismo mogli reprogramirati ljudsku DNK kako bismo stvorili ljude s višom inteligencijom i mnogo dužim životnim vijekom. Drugo, mogli bi se pojaviti Kiborzi: bića koja kombiniraju organske i neorganske dijelove, poput čovjeka sa bioničkim rukama i bioničkim imunološkim sistemom. U narednim decenijama vjerovatno ćemo imati sve više i više neorganskih uređaja koji su direktno povezani s našim tijelima. Ovi uređaji će iz temelja promijeniti naše vještine, želje, osobnosti i identitete. Možda je čak moguće direktno povezati mozak i računare kako biste umom mogli pretraživati internet ili čak povezati nekoliko mozgova kako biste stvorili jednu zajedničku mrežu.
XING News: A koji je treći oblik ove nadogradnje?
Yuval Noah Harari: Dizajneri bi čak mogli i bez organskih komponenata konstruisati potpuno neorganska bića. Nakon četiri milijarde godina kretanja u malom svijetu organskih spojeva, život će iznenada krenuti u prostranstva neorganske oblasti, spreman da poprimi oblike izvan naših najluđih snova.
XING News: Nije li to naučna fantastika?
Yuval Noah Harari: Ovo nije naučna fantastika. Većina zapleta naučne fantastike opisuje svijet u kojem Homo sapiens – identičan nama – koristi tehnologije poput brzih svemirskih brodova i laserskih topova. Ove ideje nastale su iz našeg vlastitog svijeta i samo simuliraju naše emocionalne i socijalne napetosti u futurističkom izdanju. Ali stvarni potencijal budućih tehnologija je promjena samog Homo sapiensa, uključujući naše osjećaje i želje, a ne samo naša vozila i oružje kao u naučnofantastičnim filmovima.
XING News: Za koja svojstva i sposobnosti će čovjek dostići svoje granice u bliskoj budućnosti?
Yuval Noah Harari: Već smo u situaciji kada je složenost AI izvan ljudskog poimanja. Kada se danas prijavim za kredit ili posao, često čovjek više ne odlučuje hoću li dobiti dati kredit ili posao. Damas tu odluku donosi algoritam. Kad pitam zašto nisam dobio kredit ili zašto nisam angažovan za taj posao, odgovor će uvijek biti isti – jer računar kaže NE. A budući da ograničeni ljudski mozak nema dovoljno računarske snage i podataka, ljudi nisu uvijek u stanju razumjeti odluke koje donosi računar.
XING News: Šta to konkretno znači za budućnost?
Yuval Noah Harari: Moguće je da i mi dostignemo granice razumijevanja samog sebe. Postoji opasnost je da bismo mogli iskoristiti svoje nove moći za promjenu ljudi prije nego što zapravo shvatimo puni potencijal ljudskog uma.
XING News: Na šta tačno mislite?
Yuval Noah Harari: Korporacije i vlade ističu neke vještine, dok druge potpuno zanemaruju. Moj šef želi da što prije nastavim provjeravati svoj račun e-pošte i odgovarati na e-mailove, ali malo ga zanima moja sposobnost da probam i cijenim hranu koju jedem. Kao rezultat, provjeravam e-poštu čak i za vrijeme obroka, dok gubim sposobnost obraćanja pažnje na vlastite osjećaje. Vlade i vojske žele pametnije vojnike, ali ih malo zanimaju saosećajniji vojnici. Tako će vjerovatno ulagati u poboljšanje inteligencije, čak i po cijenu milosti. Rezultat bi mogao biti da završimo sa super-ljudima koji su daleko superiorniji od nas u nekim vještinama – poput obrade informacija – ali koji su daleko manje osjetljivi i suosjećajni od nas. Mogli bismo izgubiti velik dio svog ljudskog potencijala, a da ni ne shvatimo da ga imamo.
XING News: Kako to možemo spriječiti?
Yuval Noah Harari: Da bismo izbjegli ovaj rezultat, bilo bi pametno uložiti dolar i minutu u istraživanje i razvoj ljudskog mozga za svaki dolar i minutu koji uložimo u poboljšanje umjetne inteligencije. Nažalost, trenutno ne radimo puno na ovom planu.
XING News: Koje trendove vidite u budućnosti a vezano je za rad – ako to još postoji u vašem scenariju?
Yuval Noah Harari: Prvo, trebali bismo prihvatiti da ljudi neće biti u mogućnosti da se natiču s umjetnom inteligencijom u mnogim područjima i da će mnogi tradicionalni ljudski poslovi biti automatizovani. Nema smisla da nas zavaravate. Drugo, ne bismo trebali paničariti. Na mnogo načina porast AI može biti vrlo koristan. AI može sigurnije voziti naše automobile, pružiti nam mnogo bolju zdravstvenu zaštitu, osloboditi nas opasnih i dosadnih poslova i pomoći u suočavanju s ekološkom krizom. Treće, ne bismo trebali biti ni pretjerani optimisti. Porast AI predstavlja veliku opasnost za čovječanstvo i trebali bismo biti svjesni tih opasnosti i usredotočiti se na pronalaženje rješenja.
XING News: Kako bi takva rješenja mogla izgledati?
Yuval Noah Harari: Revolucija automatizacije neće doći odjednom, već u fazama. Nije da ćemo imati najveću AI revoluciju 2025. godine, a onda imati burnih par godina prije nego što se sve konačno izravna. Prije ćemo imati revoluciju do 2025. godine, ali tada ćemo imati još veću revoluciju do 2035. i još veću do 2045. Stari poslovi će nestati, pojavit će se nova radna mjesta, ali nova će se radna mjesta također promijeniti i brzo nestati. Do 2050. mogli smo vidjeti pojavu nove masovne klase – klase beskorisnih. Naravno, niko nikada nije beskoristan za voljene osobe. Ali milijarde ljudi mogle bi postati beskorisne za ekonomski sistem. Mi nemamo ekonomski model za takvu situaciju.
XING News: Šta je ovde rešenje?
Yuval Noah Harari: Nedostatak posla nije nužno loša stvar. Mnogi se ljudi plaše da njihov život neće imati smisla i vrijednosti bez posla, zato moramo zaštititi radna mjesta. Ali ne moramo zaštititi radna mjesta – moramo zaštititi ljude. Ljudi mogu napredovati bez posla, pod uvjetom da su zadovoljene njihove potrebe i ako pronađu smislen posao u svojoj zajednici, porodici, umjetnosti, sportu, duhovnosti ili samoistraživanju. Djeca imaju vrlo smislen život bez posla. Ako svoj život možete posvetiti izgradnji zajednice, ići na meditaciju, planinarenju po šumi i slikanju – ili radu kao blagajnik u supermarketu, šta biste više voljeli? Ali da bi ljudi napredovali bez posla, moramo osigurati da ekonomsku korist revolucije automatizacije dijele svi, umjesto da je mala elita monopolizira.
XING News: Dok čovječanstvo ne bude spremno – koje će vještine biti potrebne koje ljudi moraju steći?
Yuval Noah Harari: Niko ne zna kako će svijet i tržište rada izgledati 2050. godine, tako da niko ne zna kojim bi se posebnim vještinama danas trebali učiti mladi ljudi. Vjerovatno je da će većina onoga što trenutno učite u školi biti nevažna do 40. godine. Moj najbolji savjet je da se fokusirate na mentalnu otpornost i emocionalnu inteligenciju. Tradicionalno, život je podijeljen u dva glavna dijela: period učenja nakon kojeg slijedi period rada. U prvom dijelu života izgrađen je stabilan identitet i stečene lične i profesionalne vještine; drugi dio života oslanjao se na postojeće identitete i sposobnosti kako bi se snašli u svijetu, zaradili za život i dali doprinos društvu. Do 2050. ovaj će tradicionalni model zastarjeti, a jedini način na koji će ljudi moći ostati u igri bit će da nastave učiti i ponovno sticati spoznaje tokom svog života.
XING vijesti: Većina ljudi se zapravo ne voli mijenjati.
Yuval Noah Harari: To će dovesti do ogromnih psiholoških poteškoća. Promjena je uvijek stresna, a pronalaženje novog sebe s 40 godina moglo bi biti previše za mnoge ljude. Čak i ako to uspijete, hoćete li to ponoviti u 50. godini? I opet sa 60? Većina trenutnih obrazovnih sistema ne priprema ljude za takav dinamični i stresan život. Najvažnija stvar koju moramo naučiti djecu je kako izgraditi ličnost i identitet na takav način da se može prihvatiti promjena, a ne suprotstaviti joj se. U prošlosti je obrazovanje izgradilo ljudske identitete poput kamenih kuća – s dubokim temeljima i čvrstim zidovima. Sada moramo izgraditi ljudski identitet poput šatora koji se lako mogu rasklopiti i kretati.
XING News: Kakvu će ulogu država u tome igrati?
Yuval Noah Harari: Vlade će morati pomoći ljudima da se snađu u ovim teškim tranzicijskim vremenima. Baš kao što je čovječanstvo u 20. vijeku izgradilo masovne obrazovne sisteme za mlade, tako ćemo i u 21. vijeku morati izgraditi masovne obrazovne sisteme za odrasle. Bogate industrijske nacije to će vjerojatno moći učiniti, a to će ih učiniti još bogatijima. Veliko je pitanje mogu li siromašne, manje razvijene nacije to učiniti – ili će biti zaostale.
Yuval Noah Harari, rođen 1976. godine, doktorirao je na Oxfordu 2002. godine i profesor je historije na Hebrejskom univerzitetu u Jeruzalemu sa fokusom na univerzalnu historiju. Njegova knjiga “Kratka historija čovječanstva” prevedena je na gotovo 40 jezika, kao i njegova vizija budućnosti “Homo Deus”. To Hararija već nekoliko godina čini najuspješnijim nefikcionalnim autorom na svijetu. “Kratka historija čovječanstva” sada se objavljuje u četiri dijela kao grafički roman C. H. Becka Verlaga.
Intervju sa Yuval Noah Hararijem „XING Zukunftsperspektive – Star-Autor Harari: Wir müssen nicht Arbeitsplätze schützen, wir müssen Menschen schützen“ preveden je sa XING.
