Razmislite na trenutak o ovoj nevjerovatnoj poslovnoj ideji: Naše društvo je sve više opsjednuto onim sastojcima koji bi trebali da se izostave iz naše ishrane, bilo da je riječ o šećeru, kofeinu, mesu, glutenu ili mlijeku. Pa, šta ako taj trend dovedemo do njegove naizgled logične krajnosti? To bi moglo dovesti do potpuno novog načina marketinga i konzumiranja hrane.
Koncept je otvoriti lanac sendviča koji nudi jednu vrstu vrlo običnih sendviča, koji se sastoje samo od kifle, zelene salate i senfa. Međutim, sendviči bi bili podijeljeni i izloženi u različitim primamljivim kategorijama poput „Sendviči bez salame i parmezana“, „Sendviči bez salate od morskih plodova“ i „Sendviči bez kreme od patlidžana i avokada“. To bi kupcima dalo mogućnost da tačno odluče koje potencijalno štetne delicije žele isključiti iz sendviča koji konzumiraju.
Sada zamislite krajnji rezultat: Jednom kada kupci prihvate koncept, uživat će u iskustvu vizualizacije ukusnog sendviča po svom izboru, bez nezdravih nuspojava koje dolaze sa pravim konzumiranjem. Krivnju za konzumacijom zamijenit će osnažujuća radost suzdržavanja. Početak potpuno nove kulinarske revolucije! I još bolje, početak vrlo marginalnog i vrlo skalabilnog posla.
Smatrate li ovu ideju besmislenom? Vjerovatno. Ali onda razmislite koliko je apsurdno trebala zvučati ideja o „mobilnim telefonima“ početkom 1990-ih, kada su telefoni još uvijek bili pričvršćeni za predmete, a ljudi ih nisu nosili. Ipak, oni su se tako brzo razmnožili da je manje od 25 godina kasnije na svijetu već bilo više mobilnih telefona nego ljudi. Ili kako je smiješna ideja o cirkusu koji zamjenjuje žive životinje elementima baleta i pozorišta morala izgledati Barnum & Bailey-u kad je tek počeo Cirque du Soleil. Ali nakon 146 godina, „Najveći show na zemlji“ prestao je s radom prošle godine, dok Cirque du Soleil, koji su 1984. godine osnovala dva kanadska ulična izvođača, plijenio je publiku širom svijeta sa 20 istovremenih produkcija. Ista „apsurdna“ oznaka u početku se može pripisati tekućem toku vizionarskih poduzetnika i osnovnim inovacijama, bilo da se radi o dijeljenju prijevoza, komercijalnom putovanju svemirom ili urbanoj poljoprivredi.
Albert Camus, francuski autor i filozof, dobitnik Nobelove nagrade, primijetio je: „Apsurd je suštinski koncept i prva istina.“ Zbog toga se preduzetnici koji oblikuju budućnost ne boje istražiti apsurd – zapravo oni ga prihvataju. Po definiciji, oni su ometači, agitatori, izazivači statusa quo i prirodno se ističu u postavljanju pitanja „što ako?“.
Devedesetih sam osnovao i vodio kompaniju za finansijski softver u Srednjoj Europi. Pad komunizma stvorio je savršeno plodno okruženje za preduzetništvo zbog značajne tranzicije čitave regije u ekonomskom, političkom i kulturnom smislu. Kao takva, moja je kompanija je kreirala tržište analitičkih rješenja koja tamo prije nisu postojala i bila je na čelu oblikovanja svoje budućnosti.
Moj način da neprestano pomičem granice svog poslovanja proizilazio je iz posmatranja tržišta, koje bih zatim mentalno protezao do njihove šaljive krajnosti. Na primjer; dominantna tema kasnih 90-ih bila je Y2K kompatibilnost. Softverske kompanije širom svijeta trudile su se da osiguraju klijentima da njihovi sistemi bez greške podnesu prelazak na novi milenij. Što me natjeralo na razmišljanje: „Šta ako moja kompanija izađe sa Y3K kompatibilnim softverom, podržanim stopostotnom garancijom povratnog novca u dvostrukom iznosu? To bi bio hrabar korak, ali kupci bi zasigurno cijenili našu dugoročnu predanost radu.“ Naravno, u jednom smislu ovo je bilo glupo razmišljanje. Ali u drugom smislu, upravo je impuls izazvao duboko razmišljanje o tome kako postići trajnu relevantnost za moje kupce.
A vi? U kojoj mjeri istražujete područje apsurda kao načina stvaranja važnih uvida za rast vašeg poslovanja ili pokretanje novih? Jednostavno osjećanje šaljive znatiželje otključat će kontinuirani nalet stimulativnih koncepata. U početku neka budu nečuveni, znajući da je svaki od njih potencijalno sjeme poslovne ideje koja oblikuje budućnost.
Kao okidač možete koristiti pretjerana zapažanja o prevladavajućim normama ili smiješna iskustva kupaca. Ovo ne bi trebala biti slučajna vježba, već sastavni dio vašeg pristupa formulisanju pametne strategije. Apsurd odnosno besmislenost možete pronaći na izložbi na www.StandUpStrategist.com. Pokrenuta prošle godine, Stand-Up Strategist prva je platforma za ocjenjivanje posvećena prepoznavanju važne uloge humora u poslu i pružanju takvog resursa za njegovu svrsishodnu primjenu. Među SUS-ovim kriterijima za ocjenjivanje nalazi se i „Oportunistički apsurd“, koji pokušava uhvatiti mjeru u kojoj naizgled daleko izmišljeni koncepti zapravo sadrže jezgro probojne poslovne ideje.
Evo još jedne promišljenosti koja će vas nadahnuti. Smatram da su cijene hemijskog čišćenja bezobrazno visoke. Ako malo bolje razmislite, kupite haljine od 50 dolara, a zatim platite 7,50 dolara da biste je hemijski očistili. Drugim riječima, plaćate 15% kupoprodajne cijene samo da biste jednom odjeću očistili. Koristeći istu proporciju, platili biste 3.000 dolara za svako pranje automobila da imate vozilo od 20.000 dolara. Pretpostavljam da izraz „Odvoženje na čišćenje“ nije šala. Takva potpuno neproporcionalna proporcija troškova čišćenja i nabavne cijene čini se snažnim opravdanjem za uvođenje linije ekološke odjeće za jednokratnu upotrebu. Ili samopeglajuće odjeće. Ili jednostavno iznova zamišljenog iskustva hemijskog čišćenja.
U okruženju stalnih promjena stajanje na mjestu nije opcija. Da bi bili uspješni, poduzetnici moraju kontinuirano oblikovati budućnost, umjesto da rizikuju da postanu njena žrtva. Tu dolazi kritična uloga istraživanja apsurda. Prstohvat stalne, komične radoznalosti održava vaša čula budnim, omogućava neprocjenjive uvide i drži vas ispred i u središtu onoga što slijedi.
Članak „Why Exploring Absurd Ideas Is Essential to Your Success“ autora Gabor George Burt-a preveden je sa Entrepreneur.
