Pamet ili snagu, šta prodajemo? Jesu li bosanskohercegovačke kompanije isključivo dobri dobavljači poluproizvoda, odnosno, paše li nam najbolje pozicija skrivenog dijela lanca snabdijevanja i distribucije? Šta to uopće znači za našu industriju ali i ekonomiju u cjelini? Konačno, na koji način tzv. country branding, brendiranje zemlje može doprinijeti budućem ekonomskom rastu i razvoju Bosne i Hercegovine?
Prvu polovinu godine u BRAVARIA Industrial Marketingu, agenciji za industrijski marketing iskoristili smo da okupljamo bosanskohercegovačku industriju: iza nas je 7 konferencija, više od 50 aktualiziranih društvenih i tema krucijalnih za industrijsko okruženje i sektor, brojni dijalozi uvaženih gostiju iz zemalja regije ali i svijeta, inspirativne diskusije s privrednicima, profesorima, konsultantima, domaćim i inostranim stručnjacima. Povratne informacije od učesnika su više no dobre: nastojanje uz profesionalan pristup i entuzijazam neminovno vode do izuzetnih rezultata! Napredujemo, učimo i razvijamo se, digitaliziramo i automatiziramo, pomjeramo granice i investiramo. Ali?
Ali, mogu li kompanije same? Čija je zahtjevna, dugotrajna, a ipak lijepa odgovornost brendiranja zemlje? Šta znači proda(va)ti pamet a šta snagu, u ekonomskom smislu?
Naravno, ovo su simbolični pojmovi često korišteni kako bismo opisali različite aspekte ekonomije i proizvodnje. Pamet se obično odnosi na visokotehnološke i inovativne industrije koje se oslanjaju na intelektualni kapital i visokoobrazovane kadrove. Snagom se ponose tradicionalnije industrije koje se oslanjaju na fizičku proizvodnju, kao što su teška industrija, rudarstvo ili poljoprivreda.
Pitam, međutim, je li i naša pamet postala tek skriveni dio lanca snabdijevanja? Prodajemo li i kompetencije i vještine naših stručnjaka na svjetskom tržištu po bagatelnim cijenama te koliko to utiče na pojavu velikih kompanija koje će stimulirati razvoj i rast BiH? Koje su posljedice ovakve strategije?
Kada vrijedne i stručne dajemo u bescijenje, to mora polučiti slabe rezultate: niska dodana vrijednost u ekonomiji. Umjesto da se stvaraju visokovrijedni proizvodi i usluge koji bi donijeli veće prihode, zemlja može ostati u niskom dohodovnom ciklusu.
S druge strane, ako se velike kompanije ne razvijaju uslijed nedostatka domaćih stručnjaka, to može rezultirati nedostatkom lokalne konkurencije i dominacijom stranih kompanija na tržištu. Svakako, ovo nije uvijek i nužno loše, jer dobre inostrane kompanije često primoravaju domaće u inovacije i stalna poboljšanja. Nedostatak stručnjaka, međutim, može otežati razvoj domaćih kompanija i smanjiti ekonomske beneficije koje bi mogle proizaći iz jakih domaćih kompanija.
Konačno, više je nego sigurno da će tržište koje svoje stručnjake daje u bescijenje izgubiti svaki potencijal za inovacije; ono, naprosto, ostaje bez vitalnog resursa.
Vratimo se pitanju country branding-a, brendiranja zemlje: kako brendirati zemlju i brendiramo li bh. industriju? Ili još bolje pitanje, ko brendira zemlju?
Školski uzevši, country branding ili brendiranje zemlje proces je stvaranja pozitivnog i prepoznatljivog imidža zemlje na međunarodnom nivou. To uključuje promociju kulture, turizma, industrije, investicija i drugih aspekata koji čine identitet zemlje.
Brendiranje može doprinijeti budućem ekonomskom rastu i razvoju Bosne i Hercegovine na nekoliko načina:
- Privlačenje investicija: Pozitivan imidž može privući strane investitore koji će ulagati u različite sektore, stvarajući nova radna mjesta i pridonoseći ekonomskom rastu.
- Turizam: Brendiranje može promovirati prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i druge atrakcije zemlje, privlačeći turiste i generirajući prihode iz turističke industrije.
- Izvoz: Kvalitetan brend može povećati prepoznatljivost i povjerenje u proizvode iz Bosne i Hercegovine na međunarodnom tržištu, olakšavajući izvoz.
- Talentiran radni kadar: Pozitivan imidž može privući talentirane pojedince koji će doprinijeti inovacijama i razvoju visokotehnoloških sektora.
- Međunarodni odnosi: Brendiranje može poboljšati međunarodne odnose i suradnju s drugim zemljama, što može donijeti nove prilike i resurse.
Ključno je da se pristup brendiranju zemlje temelji na autentičnosti, istinitosti i dosljednosti.
Ponovno, školski, ovaj proces zahtijeva koordinirane napore vlade, privatnog sektora i građana kako bi se stvorio pozitivan i prepoznatljiv imidž koji će dugoročno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju Bosne i Hercegovine.
Uvidimo li da ovaj složen proces podrazumijeva koordiniran rad više segmenata, uključujući i vladu, hoćemo li izgubiti svaku nadu u samu mogućnost brendiranja Bosne i Hercegovine? Ili je za brendiranje dovoljan rad kompanija i njihovo ulaganje u promociju i jačanje ugleda u poslovnom svijetu?
Odgovore na ova pitanja donosimo u narednom pisanju. Bravaria, agencija za industrijski marketing, prva i jedina takva u BiH, daje sebi za zadatak i cilj da bude dijelom ovog rada na promociji i jačanju ugleda bosanskohercegovačkih kompanija u regiji i svijetu, ali i promociju svih dobrih kompanija, praksi i poslodavaca koji djeluju na našem tržištu.
Do narednog čitanja, prijedloge, ideje, mišljenja i preporuke slobodni ste dostaviti na samira@bravaria.ba.
