Fizika i matematika su za dječake. Djevojčica si, ne možeš to! Ovu poziciju si dobila zato što si žena! Iznenađuje količina znanja koju pokazujete… Odjevena si previše ženstveno. Moraš se malo dotjerati!
Ovo su sve upute, često oprečne i međusobno poništavajuće, koje djevojčice dobiju tokom odrastanja i, kasnije, u različitim fazama životnog, obrazovnog i poslovnog puta. Srećom, djevojčice, a jer su sačinjene od profinjene žilavosti, nisu sklone slušati upute pa postanu naučnice, profesorice, ljekarke, inženjerke, astronautkinje… Osobe koje se mijenjaju i koje mijenjaju.
„Veoma je važno da se pišu nova pravila“, ističe to za portal PIT.ba Vahida Velić, inženjerka u Evropskom centru za astronaute u Kelnu, možda nije primjer ovakvog odrastanja, ali pokazuje kako daleko stignu mlade žene motivirane snovima i profesionalnim nastojanjima.
. . .
#ThePinkIndustry predstavlja: Vahida Velić, inženjerka u Evropskom centru za astronaute u Kelnu
. . .
Vahida Velić (1995) osnovnu i srednju školu završila je u Donjem Vakufu. Zvanje magistrice mašinstva – diplomiranje inženjerke mašinstva stekla je na Mašinskom fakultetu UNSA 2020. godine, odakle je stigla do European Space Agency – ESA, Evropske svemirske agencije.
Svakodnevnim učenjem i poslovnim i životnim hodom šalje poziv: Naučnica! Žena u nauci – budi to, to je divno!
Trenutno radi kao biomedicinski inženjer u Evropskom centru za astronaute koji je smješten u Kelnu i kao kontrolorka leta na konzoli pruža podršku timu i astronautima koji rade na istraživanjima u toku njihovih misija na Internacionalnoj svemirskoj stanici (ISS).
Ovo, međutim, nikako nije konačan opis njezinih zaduženja pa su, respektirajući ozbiljnost i odgovornost poslova, trajna specijalizirana edukacija i usavršavanje obaveza. „Istovremeno, prolazim obuku za EUROCOM (European Communicator and Medical Operations), što je zapravo jedna od pozicija u timu kontrolora leta koja je zadužena za svakodnevnu komunikaciju s astronautima koji su na ISS-u. Uz navedeno, radim na još nekoliko projekata istovremeno koji su većinom vezani za LEO (Lower Earth Orbit) misije, kao i na projektu koji je planiran za buduće misije na Mjesec.“
Internacionalna svemirska stanica, orbita Zemlje, misija na Mjesec, let astrounauta… Jasno, sasvim drugačije radno okruženje, nesvakidašnji poslovi o kojima, po pravilu, ne znamo ništa. Kako izgleda jedan radni dan naše sagovornice? Sasvim drugačije, ali standardizirane procedure mnogo olakšavaju posao te otklanjaju bojazan, o čemu za naš portal govori: „Kako bi se određeni eksperiment proveo na ISS-u potrebno je dosta pripreme kada je riječ o planiranju, dokumentovanju procesa, pružanju obuke i slično. Astronauti obično imaju procedure koje su vodilje, korak po korak, kroz eksperiment i u slučajevima kada u toku provođenja eksperimenta astronauti imaju dodatna pitanja, tu su timovi i operatori na konzoli koji mogu kroz direktnu komunikaciju sa EUROCOM-om da pruže neophodne odgovore. Istraživanja koja se provode na ISS-u se dalje koriste u naučne svrhe.“
Većina uloga koje žene, tokom života, preuzimaju ostavljaju uočljiv pečat na društvo: svaka žena vlastitim izborima može učiniti ključnu razliku u svojoj sredini, mijenjati realnost nabolje za djevojčice i žene u svom okruženju i društvu. Ovo je činjenica koju društvo treba prepoznati, vrednovati i omogućiti.
S obzirom da je ovo za našu sagovornicu ovo bila potpuno nova oblast, mnogo je nevidljivog rada, truda i učenja prethodilo postignutom uspjehu, o čemu govori: „Prošla sam kroz dosta obuka i treninga, pa i samostalnog učenja kako bih bila u mogućnosti obavljati posao koji trenutno radim. Dosta učenja je iza trenutnog uspjeha, a svakako učenju nije kraj jer se svaki novi projekat, zadatak razlikuje od prethodnog.“ Ističe, međutim, velike prednosti koje obavljanje posla uvijek olakšavaju: „Jedna od brojnih prednosti je internacionalno radno okruženje. Zaista je divno raditi sa osobama koji dolaze iz raznih dijelova svijeta. Svakako raditi sa astronautima je nešto posebno, a ponekad se čini i nestvarno.“
Žene koje izgrađuju svijet kakav poznajemo: Amra Neslanović, inženjerka kompanije GS TMT
Tokom našeg razgovora osvrnula se i na uvriježena mišljenja i uobičajene percepcije o ženama u STEM područjima i nauci. „Na Mašinskom fakultetu u Sarajevu gdje sam studirala je bilo poprilično dosta djevojaka u poređenju s inžinjerskim školama u inozemstvu, tako da sigurno treba promovisati i ohrabrivati djevojke da nastavljaju i razvijaju sklonosti ka STEM-u“ ističe. Vrijeme je da pišemo nova pravila pa je, kako dozvoliti i ohrabrivati interes djevojaka, jednako važno i raditi na povjerenju poslodavaca: „Usto, rekla bih da je veoma važno da se pišu nova pravila kada je riječ o zapošljavanju djevojaka na istim pozicijama jer vrlo često tu nailazimo na problem, tako reći nepovjerenja od strane poslodavaca. Možda bi rješavanje ovog problema doprinijelo i porastu zainteresovanosti kod djevojaka kad je riječ o STEM oblastima.“
Prepoznavanje interesa, jačanje originalnosti i ranog samopouzdanja, pravovremena i adekvatna podrška okruženja, nadahnuće i motivacija – sve je ovo gorivo za sne djevojčica koje će, jednom, postati naučnice.
I primjer inženjerke Velić govori u prilog tome: „Ponekad obaveze ne ostavljaju puno slobodnog vremena, ali svakako kad god imam priliku trudim se da to iskoristim maksimalno. Najčešće to vrijeme provodim sa prijateljima i porodicom, treniram i putujem.“
Svakodnevnim učenjem i poslovnim i životnim hodom šalje poziv koju su i naučnice IAEA (International Atomic Energy Agency / Međunarodna agencija za atomsku energiju), u kampanji otprije nekoliko godine poslale: Naučnica! Žena u nauci – budi to, to je divno!
. . .
. . .
Preporučujemo i Žene koje izgrađuju svijet kakav poznajemo: Jelena Joca, inženjerka kompanije Bugatti Rimac
