U susret PIT FOODCon događaju, koji će biti održan 27. februara 2025. godine u Sarajevu, donosimo vam priču o osobi čiji je životopis dostojan Hollywooda. Priča je to o Zlati Bartl izumiteljici najpoznatijeg balkanskog proizvoda ikada. Pogađate, radi se o Vegeti, začinu koji je već šest decenija prisutan u mnogim domovima od Aljaske do Australije.
Postoji anegdota koja kaže da se Vegeta osamdesetih godina prošlog stoljeća mogla upotrijebiti i kao platežno sredstvo u jednoj istočnoevropskoj državi.
Zlata Bartl je rođena je 1920. godine, u malom mjestu Dolac kraj Travnika. U djetinjstvu je nisu interesovale priče ili bajke, već – što je bilo neobično – hemija.
Nakon velike mature odlazi na fakultet u Zagreb gdje stiče zvanje profesorice hemije, matematike i fizike. Bila je i poliglota – uz maternji jezik, profesorica Bartl govorila je još i engleski, njemački, španski, italijanski i francuski. Nakon studija, Zlata se vratila u Sarajevo, gdje počinje da radi kao profesorica.
Ovo je možda bio i njen najteži period života. Jedno pogrešno shvaćeno školsko putovanje u Italiju sve je promijenilo. Vlasti FNRJ su je optužile za kolaboraciju sa saradnicima okupatora.
PIT FoodCon 2025 – Hrana poboljšana istraživanjem, naukom i tehnologijom!
Vlada Jugoslavije je, pogrešno protumačivši ovo putovanje, Zlatu lišila slobode i osudila je na dugih osam godina sužanjstva. Izdržala je 15 mjeseci u hladnom, surovom zatvoru.
– Osuđena sam na osam godina jer sam se oduševljavala Italijom. Jesam, ali njezinim spomenicima, kulturom i historijom što je okarakterizirano da sam oduševljena talijanskim fašizmom – kasnije će izjaviti Zlata Bartl.
Nakon što je oboljela od tuberkuloze kostiju, uvjetno je puštena. To je bila zvanična verzija, međutim, po riječima Zlate Bartl, bolest, čije će posljedice osjećati do kraja života, ipak nije bila razlog za njeno uvjetno puštanje na slobodu. Ondašnje vlasti su shvatile da im je zbog svog znanja i obrazovanja mnogo korisnija na slobodi.
Nakon izlaska iz zatvora, odlazi u Zagreb gdje proučava stručne časopise i publikacije. Godine 1956. zaposlit će se u koprivničkoj Podravci kao hemijski tehničar. Ubrzo nakon toga, 1957. godine Bartl se proslavila unutar kompanije kada je njezina ideja o proizvodnji dehidrirane juhe naišla na uspjeh među potrošačima.
Ubrzo nakon toga, 1958. godine, predstavljena je Vegeta, koju je izumila ekipa na čijem je čelu bila profesorica Bartl, a zbog svog sastava i uspjeha na tržištu ostao je i najznačajniji balkanski proizvod sve do danas.
I pored toga što su mnogi decenijama pokušavali plagirati ovaj proizvod, niko nikada nije uspio.
Iz Koprivnice, Vegeta je odaslana u svijet, gdje se pronašla na kuhinjskim policama širom pet kontinenata.
Bartl je umrla 30. jula 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti. Iako je osvojila mnoge nagrade i priznanja, Zlata Bartl je ostala najpoznatija kao “teta Vegeta”, žena koja je ostavila trag u desecima miliona domova i čija je magija zauvijek promijenila svijet okusa.
