Rijetko me koje pitanje emocionalno i intelektualno preplavi kako to čini ovo: u kakvom svijetu će živjeti moja djeca? Djeca, ustvari.
Izgovorimo li ga u javnom diskursu, ovo bi pitanje možda glasilo: mogu li se globalno društvo i planet nositi s velikim izazovima današnjice? U pozadini ovog pitanja stoje države i male lokalne zajednice, poslodavci i pojedinci, ljudi čija lica lagano možemo zamisliti jer čine – upravo naš, svakodnevni poznati svijet.
Razloga za bojazan sigurno je mnogo.
No, pitamo li našeg sagovornika, „znanje i odnosi s ljudima“ uvijek su odgovor na bojazni i izazove.
Sandro Zovko je inženjer elektrotehnike te stručnjak u oblasti zaštite okoliša i održivog razvoja.
Na ljubazan nagovor dr. Dragane Vujović Đermanović, brzo i rado se odazvao da govori za portal PIT.ba: Kako da poslovanje bude odgovornije? Šta čini suštinu ESG koncepta? Kako da Bosna i Hercegovine, uz prisutne realne prepreke, izvrši zelenu tranziciju? Vide li poslodavci u ESG zahtjevima tek dodatan namet? Zašto je buntovništvo mladih važno? I, šta činiti kad su nam okolnosti surove?
. . .
Sandro Zovko je direktor grupacije ZGI koja posluje u BiH i Hrvatskoj. Široka ekspertiza u oblasti održivog razvoja, okoliša, zaštite na radu i projektiranja sa 70 uposlenika su glavni pokretač ZGI.
Završio je elektrotehnički fakultet FESB u Splitu, MBA na IEDC Bled, Adizes leadership program, kao i mnoge edukacije.
Više od 20 godina je u oblasti zaštite okoliša i održivog razvoja.
Uz poslovne, važne su životne uloge kojima se može pohvaliti: suprug je, otac četvero djece i ljubitelj tenisa.
. . .
PIT: Život i rad na sve toplijoj planeti, klimatske promjene, ekološke migracije i izbjeglice, resursi i neslaganja, krize i sukobi, pandemije i strah… Samo su neke od odrednica vremena u kojem živimo.
Imaju li građani Bosne i Hercegovine i regiona, često zauzeti preživljavanjem, vremena misliti o ovim temama? Možemo li, svejedno, početi od odgovornosti: jesmo li – institucije, društvo, pojedinci – osvijestili odgovornost za budućnost?
Kada razmišljamo o kontekstu vremena u kojem živimo, sve značajke koje ste spomenuli u uvodu su pokazatelj da se nalazimo uslijed jedne od najvećih transformacija u posljednjih stotinu godina. Globalne transformacije pogleda na biznis, uzrokovane klimatskim promjenama.
Navedena transformacija podrazumijeva i činjenicu da ono što je, ne tako davno, bilo glavni adut i pokretač jednog biznisa, u budućnosti, ne samo da neće biti pokretač, nego može postati i problem tog biznisa.
Vrijeme jeftine energije, nerazmišljanja o načinu i izvoru iz kojeg dobivamo energiju i sirovine je vrijeme koje je iza nas. Rekao bih, nasreću.
Vrijeme jeftine energije, nerazmišljanja o načinu i izvoru iz kojeg dobivamo energiju i sirovine je vrijeme koje je iza nas. Rekao bih, nasreću
Građani BiH, kao i ostalih zemalja, suočeni sa životnim problemima, često nemaju dovoljno vremena niti resursa za detaljno razmatranje ovih kompleksnih tema. Predmetne teme nažalost nisu dovoljno zastupljene u medijima, te su spoznaje o budućim megatrendovima prilično nejasne kako građanima BiH, tako i građanima cijele Europe.
Unatoč svakodnevnim izazovima, odgovornost za budućnost leži na svima nama – institucijama, društvu i pojedincima. Institucije trebaju poduzeti vodeću ulogu u kreiranju politika koje adresiraju ove probleme, dok društvo i pojedinci trebaju raditi na podizanju svijesti i promoviranju održivih praksi.
Razumijevanje i shvaćanje ovih problema je prvi korak u procesu rješavanja, a edukacija i dizanje svijesti javnosti mogu biti ključni u tom procesu.
PIT: Govoreći o klimatskim promjenama, moramo se dotaći ESG koncepta.
Kako će ovaj, uvjetno rečeno, manje pokret, a više zahtjev budućnosti oblikovati poslovanje? Je li prošlo vrijeme vrednovanja organizacija i kompanija samo prema finansijskim parametrima? U tom smislu, hoće li ovaj koncept ublažiti i humanizirati kapitalizam?
Koncept ESG (Environmental, Social and Governance) sve više postaje neizostavan dio poslovanja, osobito u kontekstu klimatskih promjena. Uključivanje socijalnih, okolišnih i upravljačkih kriterija postaje uvjet, a ne opcija u trenutnom, ali i budućem poslovnom svijetu.
Navedeni koncept traži od kompanije korjenite promjene kroz usvajanje i razvijanje održivih praksi koje, ne samo da smanjuju negativan utjecaj na okoliš, nego i poboljšavaju društvene uvjete i transparentnost poslovanja.
Pojednostavljeno, potrebno je raditi na energetskoj efikasnosti, smanjiti potrošnju energenata, koristiti ulazne sirovine na učinkovitiji način, primijeniti dobre prakse iz industrije te razviti vlastite energetske kapacitete. Time aktivno smanjujemo naš ugljični otisak
Vrijeme vrednovanja organizacija i kompanija samo prema financijskim parametrima je prošlost. Investitori, kupci, uposlenici i drugi dionici sve više cijene kompanije koje pokazuju odgovornost prema okolišu, društvu i imaju dobre upravljačke prakse. ESG kriterij postaje ključan u procjeni dugoročne održivosti i uspjeha kompanije.
Fokus na održivost i odgovornost može dovesti do pravednijeg i inkluzivnijeg ekonomskog sustava. Poticanjem transparentnosti, etičkog poslovanja i društvene odgovornosti ESG ima potencijal da ublaži i humanizira kapitalizam, te da značajno preoblikuje kapitalistički sustav na bolje.
PIT: EU je, s ciljem integracije održivog razvoja u finansijsku politiku, zakonskim regulativama i direktivama nametnula ESG izvještavanje kao obavezu te je ono postalo poslovna neizbježnost.
S kojim izazovima se susreću biznisi, kompanije, poslodavci izvan EU, konkretno u BiH? Regulatorni okvir, ograničen pristup finansiranju, nedostatak infrastrukture i resursa – čini se da je mnogo stvarnih prepreka. Kako izvršiti zelenu tranziciju?
Transformacija i stvaranje novih poslovnih paradigmi nije samo izazov za poslovanje u BiH, već i za cijeli svijet. Promjene koje su se dogodile u posljednjih pet godina predstavljaju veliki izazov za sve, a posebno za zemlje poput BiH.
Bosna i Hercegovina, koja nije članica EU, oduvijek se oslanjala na EU kao svoje tradicionalno i geografski blisko tržište. Ponekad se pitam ima li BiH kapaciteta, s obzirom na ograničene budžete, složenu administraciju i podijeljeno društvo, razviti i implementirati novu strategiju razvoja države, te time stvoriti novi pravni okvir koji bi se provodio na državnoj razini.
Postavlja se pitanje koja alternativa preostaje BiH osim mobilizacije svih snaga kako bi se što prije pridružila EU. To bi omogućilo sudjelovanje u širem kontekstu, s pristupom velikom znanju i financijskim mehanizmima koji mogu pomoći povećanju konkurentnosti naših poduzeća.
Koncept ESG (Environmental, Social and Governance) sve više postaje neizostavan dio poslovanja, osobito u kontekstu klimatskih promjena. Uključivanje socijalnih, okolišnih i upravljačkih kriterija postaje uvjet, a ne opcija u trenutnom, ali i budućem poslovnom svijetu
EU je kroz Green Deal postavila novi okvir u kojem je bitno da svi poslovni subjekti provedu zelenu tranziciju. To uključuje poduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom energenata, upravljanjem vodom, prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada, kao i privatna poduzeća.
Ne smijemo zaboraviti da naš ugljični otisak uključuje i ugljične otiske naših dobavljača, načine ponašanja, pa čak i transport naših zaposlenika. Stoga je jasno koliko je bitno raditi na evoluciji svijesti i razumijevanju da smo svi dio jednog ekosustava, u kojem jedni na druge utječemo, što posljedično utječe i na klimatske promjene.
Prepreka je mnogo, a vremena je malo. Neminovnost koja nam dolazi već 2026. godine s uvođenjem CBAM-a na granici EU za proizvode izvan EU može imati velike posljedice. Nisam siguran jesmo li svjesni da neka poduzeća u BiH neće biti konkurentna na EU tržištu zbog CBAM financijskog mehanizma, što može dodatno oslabiti ekonomiju BiH.
Možda kasnimo sa zelenom tranzicijom, ali moramo se suočiti s opasnom stvarnošću i uspostaviti sveobuhvatan pristup. Potrebno je šire sagledavanje svih promjena koje radimo i onih koje tek trebamo provesti. Samo uz pravilno planiranje i zajedništvo ključnih dionika Bosna i Hercegovina može uspješno provesti zelenu tranziciju svih sektora, posebno energetskog, te tako pridonijeti globalnim naporima za zaštitu okoliša.
PIT: Održanje konkurentnosti jedan je od zahtjeva tržišta. Unutar poslovne zajednice mnogo sarađujete na temama upravo zelene tranzicije i ESG-a. Kako poslodavci prihvataju ove zahtjeve: kao dodatan namet ili priliku za dugoročan rast?
Implementacija novih standarda i zahtjevi za transformacijom poslovanja zahtijevaju značajan napor i resurse, uključujući financijska sredstva za konzultante, tehnologiju i obuku zaposlenika. Neki poslodavci to mogu vidjeti kao dodatno financijsko i administrativno opterećenje.
Međutim, nemam sumnje da ESG predstavlja priliku za dugoročan i održiv rast. Poslodavci koji usvoje ove standarde mogu ostvariti značajne koristi i postati lideri u svojim industrijama. Drago mi je što mnogi uspješni poslodavci u BiH dijele ovo mišljenje i već su započeli zelenu tranziciju svojih poduzeća.
Osobno sam vrlo zabrinut zbog činjenice da se ne gradi odgovarajuća infrastruktura za ono što nas čeka u budućnosti, kao ni za potrebe koje imamo u sadašnjosti. Izgradnja novih dalekovoda nazivnog napona 110 kV, 220 kV i 400 kV nužna je za energetsku stabilnost cijele regije, jer svaki napredak u društvu mora biti popraćen napretkom u infrastrukturi
Pojednostavljeno, potrebno je raditi na energetskoj efikasnosti, smanjiti potrošnju energenata, koristiti ulazne sirovine na učinkovitiji način, primijeniti dobre prakse iz industrije te razviti vlastite energetske kapacitete. Time aktivno smanjujemo naš ugljični otisak.
Statistike pokazuju da razmatranje poslovanja kroz prizmu ugljičnog otiska i Procjene životnog ciklusa (LCA) potiče inovacije, povećava učinkovitost, smanjuje potrošnju energenata i otpada te privlači talente.
PIT: Svjedoci smo nedavnog ispada energetskog sustava u četiri države koji se dogodio zbog problema na dalekovodu u Albaniji. Ovo nam je, još jednom, pokazalo krhkost i ovisnost o resursima koje uzimamo zdravo za gotovo. Kako ovo komentirate?
Koliko je Green deal i okolišna transformacija ustvari energetska transformacija pokazao je upravo nedavni ispad elektroenergetskog sustava na teritoriju Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije.
UN predviđa da će do 2050. godine 68% svjetske populacije živjeti u gradovima. Znamo da su gradovi već sada veliki potrošači električne energije, a ova urbanizacija dodatno će povećati potrebu za energijom. Kada uzmemo u obzir trendove poput rasta kriptovaluta, izgradnje data centara i elektrifikacije transporta, koji su izrazito energetski zahtjevni, jasno je da će potrebe za energijom nastaviti rasti.
Prema predviđanjima, u budućnosti će nam trebati 300% više energije. Kada uzmemo u obzir da planiramo ugasiti dio sadašnjih energetskih kapaciteta koji koriste fosilna goriva, jasno je da će broj novoizgrađenih energetskih kapaciteta do 2050. biti značajno povećan.
ESG nije trendovska nego evolutivna tema koja mora biti na vrhu strategije uprave poduzeća kako bi ona istinski i suštinski živjela kao misija poduzeća
Osobno sam vrlo zabrinut zbog činjenice da se ne gradi odgovarajuća infrastruktura za ono što nas čeka u budućnosti, kao ni za potrebe koje imamo u sadašnjosti. Izgradnja novih dalekovoda nazivnog napona 110 kV, 220 kV i 400 kV nužna je za energetsku stabilnost cijele regije, jer svaki napredak u društvu mora biti popraćen napretkom u infrastrukturi.
Također otvaraju se pitanja koliko je za očekivati ispade i nestabilnost energetske mreže u budućnosti, te koliko možemo imati stabilnost energetske mreže gašenjem termoelektrana, te ne razmatranjem opcije građenja nuklearnih elektrana, kao i velikih hidroelektrana.
Na koncu želim reći da je jedna od elemenata neovisnosti neke države i energetska neovisnost.
Franko EKSKLUZIVNO za PIT: Stanje je dramatično, ali ukidanje industrije nije rješenje
PIT: S druge strane, šta jedna od glavnih poruka ESG koncepta, People. Planet. Profit. znači? Kako izbjeći greenwashing? Mnogo je poruka koje lijepo zvuče, a suštinski to nisu.
ESG ima tri ključna stupa: ljudi – kroz društvenu odgovornost kompanije, planet – kroz ekološku održivost i smanjenje ekološkog otiska, te profit – koji je važan ali kroz prizmu dugoročne održivosti.
Budući da su ESG teme jako u trendu i da mnoge kompanije i pojedinci deklarativno govore o istoj, stvorio se pojam greenwashinga, odnosno prakse kompanija prikazivanjem sebe ekološki odgovornijim nego što ustvari jesu.
Slažem se da je mnogo poruka iza kojih ne stoje akcije, kao ni opredjeljenje uprave za suštinsko djelovanje u smjeru zaštite okoliša. Osobno smatram da ESG nije trendovska nego evolutivna tema koja mora biti na vrhu strategije uprave poduzeća kako bi ona istinski i suštinski živjela kao misija poduzeća. Već danas i u BiH i u Hrvatskoj uspješne firme se ponose svojim Izvješćima o održivosti, te su postavili mjerljive ciljeve za smanjenje ESG odrednica poslovanja. Već danas pojedine BiH i Hrvatske firme kod procjene isplativnosti investicije ne gledaju samo financijske parametre, nego i koliko investicija pomaže firmi za smanjenje ugljičnog otiska.
Prepreka je mnogo, a vremena je malo. Neminovnost koja nam dolazi već 2026. godine s uvođenjem CBAM-a na granici EU za proizvode izvan EU može imati velike posljedice. Nisam siguran jesmo li svjesni da neka poduzeća u BiH neće biti konkurentna na EU tržištu zbog CBAM financijskog mehanizma, što može dodatno oslabiti ekonomiju BiH
PIT: Lično i profesionalno riješeni ste optimist i vječiti učenik. Ponekad se čini da je jedan život prekratak za sve pokušaje, pogreške i potrage. Šta nas čini dostatnima za životne i poslovne uloge? Ako već danas ne možemo anticipirati razvoj, kako izbjeći ozbiljne pogreške? Kako ne izgubiti iskru i, što može biti pogotovo važno u kontekstu bh. društva, kako biti slobodan od straha, a za kreaciju?
Mnogi događaji iz moje prošlosti značajno su oblikovali moje životne stavove i pristup poslu i učenju. Vrlo rano, kao tinejdžer, suočio sam se s činjenicom da je materijalno prolazno. Tada sam spoznao da jedino što uvijek nosim sa sobom su moje znanje i odnosi s ljudima.
Vjerujem da okolnosti mogu utjecati na nas, da okolnosti nekada mogu biti surove prema nama, ali da smo mi prema sebi ipak dužni da svaku okolnost prihvatimo kao točku učenja i da vjerujemo da je ona u svrhu većeg cilja koji je dobar za mene. Svaka pogreška koju sam napravio je bila plod mog neznanja, nesagledavanja svih činjenica, ponekada i nestrpljivosti, ali je svaka poslužila da nešto naučim. Sretan sam što su to bile ispravljive pogreške, ali sam i sretan što sam imao hrabrosti povlačiti poteze.
Nije problem griješiti, problem je ponavljati pogreške.
Biti slobodan od straha, a za stvaranje kreacije ide uz dizanje svijesti i edukacije, ali i materijalne stabilnosti. Sloboda po meni znači sloboda izbora, ali i potreba za stvaranje, inovaciju i doprinos društvenom napretku.
PIT: Buntovništvo mladih ističete kao važnu pretpostavku uspjeha. Integritet, odgovornost autorefleksija seniora nužna je osnova njihovog zdravog bunta. Jesmo li mladim ljudima pružili dovoljno?
Buntovništvo po meni znači preispitivanje pretpostavki, želja za iskorakom i stvaranje boljeg i pravednijeg društva. Da bi buntovništvo mladih bilo zdravo i konstruktivno, nužno je da starije generacije pokažu integritet, odgovornost i samorefleksiju. Samo tako mladi mogu dobiti dovoljno podrške i resursa da svoj bunt transformiraju u pozitivne promjene.
Mladima je danas pruženo mnogo više nego ikada u povijesti u vidu alata i informacija koje imaju da budu mnogo bolji nego prethodne generacije. Premda je suprotna sa pojmom buntovništvo, opet mislim da strpljivost treba biti dodatak uz ovu osobinu, koji može činiti uspjeh mladih ljudi dugoročno održivim.
Velika transformacija koja se trenutno događa je ujedno i prilika mladim osobama da iskoriste prostor koji će biti napravljen jer će se mnogi pojedinci opirati promjenama. Vjerujem da transformiramo društvo u bolje društvo, a opet se plašim činjenice da imamo trend sve manjeg osluškivanja prirode i ljudi oko nas. A nekada nam oni daju mnogo bolje poruke i signale nego što ih daje bilo kakav sustav.
. . .
