Za šta je osposobljen uposlenik koji ima žuti pojas?
Uposlenik koji je ostvario pravo na Lean – Six Sigma Yellow Belt (žuti pojas) ovladao je osnovnim znanjima iz ove oblasti. Nije spreman da samostalno vodi Lean – Six Sigma projekte, ali može voditi manje projekte koji su dio glavnog projekta. Također, u timu često ima ulogu ključne osobe za specifična znanja o procesu, jer je vjerovatno vlasnik procesa koji se poboljšava. Obuka za ovaj pojas traje 2 do 3 dana i preporučuje se svim uposlenicima.
O čemu se uči na treningu za žuti pojas?
Učesnici treninga za žuti pojas trebaju se upoznati sa osnovnim pojmovima, alatima i metodama iz ove oblasti. Najznačajniji su: Kaizen, vrste gubitaka, Poka Yoke, vizual menadžment, 5S i A3 metoda,… U nastavku ukratko o svakoj od pomenutih stvari.
Kaizen – japanski naziv za kontinuirana poboljšanja. Podrazumijeva male, kontinuirane promjene koje će biti održive. Sušta je suprotnost velikim promjenama koje sa sobom nose velike šanse neodrživosti.
Vrste gubitaka – prema Lean filozofiji postoji 7 vrsta gubitaka koji su proizašli iz podjele svih aktivnosti u tri vrste: one koje dodaju vrijednost (Value–Added, VA), one koje ne dodaju vrijednost (Non–Value–Added, NVA) i one koje ne dodaju vrijednost ali su neizbježne (Mandatory/Business necessary, NNVA). Sve aktivnosti koje ne dodaju vrijednost smatraju se gubitkom i mogu se klasificirati u neku od 7 vrsta gubitaka: transport, zalihe, pokreti, čekanja, prekomjerna proizvodnja, prekomjerno procesuiranje, greške (TIMWOOD – transport, inventory, motion, waiting, overproduction, overprocessing, defects). Sve izraženija je i osma vrsta gubitka koju nazivamo neiskorištenim ljudskim potencijalima.
Poka Yoke – japanski naziv za metodu sprječavanja greški. Cilj metode je onemogućiti (fizički) nastanak greške, kao i to da u slučaju da greška ipak nastane onda bude odmah uočena i otklonjena.
Vizual menadžment (jap. Meiruka) – metoda za upravljanje aktivnostima, kretanjem i radnim okruženjem preko jasno vidljivih oznaka. Cilj metode je da bilo ko može pomoću vizualnih oznaka momentalno steći uvid u stanje i razlikovati propisnu situaciju od nepropisne.
5S metoda – za organizaciju, čišćenje, razvoj i održavanje produktivnog radnog okruženja. Naziv je dobila od početnih slova japanskih naziva za korake od kojih se sastoji: sortiraj (Seiri), uredi (Seiton), očisti (Seiso), standardizuj (Seiketsu), održavaj (Shitsuke).
A3 metoda – za rješavanje problema. Potiče iz Toyote i nosi naziv prema papiru formata A3 (Toyota: “Ukoliko ne možeš napisati na stranici papira – nisi dovoljno precizan/koncizan.”) na kojem se nalazi standardni obrazac na osnovu kojeg se provode koraci ove metode (definisanje problema, analiza trenutnog stanja, postavljanje ciljeva, analiza uzroka problema, plan akcija, implementacija poboljšanja, praćenje rezultata standardizacija).
Nastaviće se…
Nakon što ovladate ovim alatima i metodama, možete postati “vlasnik žutog pojasa”. Sljedeći nivo je zeleni pojas o kojem će više govora biti u narednom članku.
